mercredi, décembre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordeJaŋdeJiɗɗo warde rawaandu mum kala, ina waawi tuumde ɗum sayo

Jiɗɗo warde rawaandu mum kala, ina waawi tuumde ɗum sayo

Nganndee koy Jaagorɗo Ngenndi yiɗaa dille Sinndikaaji jannginooɓe e nder leydi ndi ! Teemedere e njeetato (108) jannginooɓe duɗe hakkundeeje, porofoseruuji, ko riddaaɓe, pektaa to nokkuuji ɓurɗi joñaade e nder leydi Muritani, caggal bayyinaango tonngoode 174, Ñalnde 18 septammburu 2012.

Pektugol ngol memaani diiwanuuji Barakna, Tagante, Asaaba, Gorgol e Nuwaasoot. Holi ko addi ɗum ? Holi ko saabii fektaaɓe ɓee fof cuɓtaa ko e yahnooɓe geddooji (gerawaaji) baɗnooɗi e hitaande jangde yawtunde (2011-2012) ? Mbele geddo ko ko harmi e nder leydi Muritani ? Jaagorɗo Ngenndi, kalfinaaɗo Nehdi, Jangde kam wiɗto siyaas, hono Ahmed wuld Bahiyaa wiyi, ko pektugol ngol jotondiraani e gerewaaji ɗii, ina waawi tawo ko ko hawriti tan. O holliti ɗum ko e joɗle ɗiɗi, ɗe o jaɓi jooɗodaade e maɓɓe gila nde luural ngal fuɗɗii. Joɗnde sakkitiinde ndee wonnoo ko ñalnde 16 oktoobaru 2012. E nder ɗuum o hollitii, hujja makko ko wonde ko hoyreeɓe liiseeji ɓee kam e ardiiɓe diiwanuuji to bannge jangde ɓee (DRENS), mbinndi feewde e makko, mbiyi wonde ɓee ɗoo jannginooɓe ko fiddube, sanndolinɓe haɗooɓe jangde yahrude yeeso. Ɗum waɗi kanko ne, o waɗi e maɓɓe kuugal, so ittude ɓe e nokkuuji maɓɓe, o fekti ɓe nokkuuji goɗɗi. O salii noon wiyde ko sabaabu geddooji ɗii ɓe pektiraa, tawde kay kuule leydi ndii karminaani ɗuum.

So wonaa ɗuum noon, holi ko saabii “ sanndoline ” ɓee fof ko e yahnooɓe geddooji ɓee, ɓe njeyaa.Waɗde yahde geddo jeyaa ko e “ sanndolinnde ”. “ Kamɓe fektaaɓe ɓee fof, alaa heen mo wonaano jannginoowo teskoraaɗo jikkuuji moƴƴi e nder nokku mum, ɗo gollatnoo oo ɗoo. Heddii noon,  » ko jiɗɗo warde rawaandu mum, ina waawi tuumde ɗum sayo « . Ella maɓɓe noon, ko ɓe mbaɗiino gereew, e tee Jaagorɗo oo yiɗaa ɗuum.

O hollitiino ɗuum, gila nde o yowi joɓdi kala jahnooɗo geddo e nder ndee ɗoo hitaande, kadi o salii haaltitde е mаɓɓе. Tawde ɗum ɗoon fof yonaani, kamɓe porofoseruuji ɗii ne ɓe njiyri hare ndee, ko wonde Jaagorɗo oo ummanii tan, rewrude e ngoo ɗoo bayyino, ko yiɗde fusde senndikaaji jannginooɓe, mbele janngo e jam, ko o yiɗi ɓenninde e maɓɓe fof ina newoo. Ɗum Waɗi, kamɓе ne, ɓе mbiyi ko loppet, ɓe njaɓataa yaɓɓeede, hakkeeji maɓɓe ina njooloo, aɓe koynee no ɓe nganndaa, pinaani peertaani nii. Jaagorɗo oo waɗti heen ko woppude haa juulde faandii, yowi joɓɗeele mаɓɓе, mbele maa ɓe muuse, sabu anndude mo ko ɓe joom en galleeji en, ɓesɓe, tedduɓe. Waɗde nde ɓe paami ɗuum, ɓe mbiyi ko ɓe njahaani hannde, ɓe njahaani janngo, ɓe njaɓaani kaan koyeera.

Ko ɗuum waɗi gila nde bayyino ngoo yalti, ko e diiño duumiingo (sit in ouvert) ɓe ngoni, ɗoon e nder dingiral jaagordu jangde leydi ndii. Hay ñalnde juulde ndee ko e nder jaagordu hee ɓe pini, ɓе pummi, ɓe kirsi tayyaaji mаɓɓе, jarani ɓe waasde juulde e nder galleeji maɓɓe, holitde ko ɓe mbiyi wonde huunde fof ina jarani heen koo, ko noon foti e maɓɓe. E tee ɓe mbiyi tan ko loppet, ɓе ngummaaki ɗoon hannde, ɓe ngummaaki ɗoon janngo, so wonaa Jaagorɗo oo artu e bayyino ngoo, jaɓi yeewtitde e maɓɓe. Yo Allah won Ballo koy !

Dooro Gey

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments