samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilGanndiwalGuurɗiwalJubbannde e « Daartol ƴellitagol puɗi »

Jubbannde e « Daartol ƴellitagol puɗi »

Puɗi ƴellitiima haa paggitii tolnooji ɓurɗi toowde he jiɓogol, tuggan maa tan mbaanandire gadane, rewan maa he puɗɗaate [1], koyɗe-boyinnaaji [2] e puujeeje [3], haa yettano maa jiɓiiɗe poylolli-gabbe [4]e coomɗi-gabbe [5] goodɗi hannde ɗii. Puɗi ɓurɗi wonde garwani, hay so ina njokki ɓamtaare mumen, haa teeŋti ɗo ɗi ngoni e nokkuure iwdiire, tolno juɓɓugol heen kala ina ƴellita baawɗe kese ngam newnande ngol no ngol ɓurdi waawde woowtinaade he nder nokkuuji kesi.

He ko feeñi, mbaanandire (limtinɓinɗe) peeñii he dow Leydi ko ina wona 1,2 milliyaar hitaande. Kono, ko hedde 500 milliyoŋ, ado hannde, woni nde yogaaji mbaydiiji mbaanandire jeñtinooje Kolorofiil « a » e kolorofiil « b » kala ƴellitii ndokki mbaanandire mbaane (kaakoñebbe), he yonta Ordowisiire. Ko he oo yonta ne walla nii ado mum seeɗa, he nder ciltirɗe yonta Kammbiriire, woni nde lekɗe leydiije njiyi aduna. Kono leelaani, ɗe naatani waylowaylinde he ciltirɗe yonta Siliire, ko ina wona jooni 420 milliyoŋ hitaande yawtaande. Eɗen mbaawi seedaade ndiin njeñtudi mbaywayliri he wummbere laytoori Rinii[6] (Leydi Ekos) he puɗfuɗɗe Dewoniire.

Ko ɓuri heewde he nehsore ganndaaɗe ɗe puɗi hannde njogii ɗee, woni ɗaɗi mum, beremlefi mum e yoga he bagiiji (cañi) cawndiiɗi bayɗi no lekgal peeñii, gila feccinannde Dewoniire. Nde Dewoniire siltata tawi ko gabbe gadane peeñii. He oon yonta mo puɗi njettii he rommet jiɓogol mumen tawi ko mbaawi heblude pooɗe ɗe lekɗe mawɗe maamaaje.

Ƴellitgol pentugol noon dartaaki he Dewoniire, ina jokki caggal mum. He ñife Permo-Tiriyaas, ko ɓuri heewde he diɗɗe laytooje (puɗi) ndaɗii, hay so tawii cañi renndooji majji mbayliima. Ina sikkaa ko ɗuum walliti haa ƴellitagol baɗngol he Tiriyaa ngol laatii, hedde 200 milliyoŋ hitaande, feewde he puɗi piindooji, baylowaylinɗi no feewi tuggude Kaadamiire haa tottan maa Tatiire.

Ƴellitagol cakkitiingol noon jolani ko kuɗhuɗooli[7], diɗɗal puɗi ƴettuɗi geɗal mawngal he hakkundeere Tatiire, duuɗi 40 milliyoŋ hitaande, ado hannde. Kuɗhuɗooli noon, njolnii dilloyaagal mahoyirbowal mawngal ngam daɗde he ƴeestoral CO2 leefngal yantude he ngonkaaji yooro e falndeeji gulɗi taweteeɗi he kibbitori-naange he njuuteendi milliyoŋaaji 10 kitaale cakkitiiɗe ɗee, hay so tawii wonaa kannje tan keerorii ngool goowtinogol.

Fulo: Mammadu Saalif Mbaay

Kelmeendi

  • [1] puɗɗaate =   bryophytes
  • [2] koyɗe-boyinnaaji =   lycopodes
  • [3] puujeeje =    fougères
  • [4] poylolli-gabbe (cuurti-gabbe)=            gymnospermes
  • [5] coomɗi-gabbe =         angiospermes
  • [6] laytoori Rinii =             flore de Rhynie
  • [7] kuɗhuɗooli =               graminées

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments