Ina anndanoo gila ko ɓooyi wonde ñaamde ɓiɗɓe leɗɗe e sewo-sewo ina moƴƴi e cellal, walla nii ina anndanoo wonde hay haako walla ɗaɗi yoga e puɗi ina cafra ko heewi.
Hol ko hesɗi ɗum noon ?
Hesɗi heen, ko wiɗtooɓe wonɓe to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde gootal to leydi ina wiyee Pays-Bas (Orop), ko ina wona jooni duuɓi 10, ngoni ko e sunnaade jotondiral hakkunde sifaa (noordi) ɓiɗɓe leɗɗe kam e sewo-sewo e AVC (woni aksidaa ɗaɗngaandiijo). Soklaani ko eɗen ngarta e no wiɗto ngoo yahri, ko ɓuri himmude heen tan, ɓe teskiima wonde ñaamooɓe ko duumii pom e puwaar (poire) keewaani dañde AVC, hay sinno noon joom mum en ñaamata heen tan ko fotde 25 garaam ñalawma kala. Ɗum ɗoon toɗɗii ko denndaangal ɓiɗɓe leɗɗe e legimaaji (sewo sewo) ɗi ñamri ndaneeri.
Yoogirde : Journal of the American Heart Association, 15 septembre 2011


