dimanche, octobre 26, 2025
Google search engine
JaɓɓordeWeeyiwalKalitannde moolanaande nder weeyo

Kalitannde moolanaande nder weeyo

Ko kewata e weeyo ina woƴi aadee en feewi. Fotde maɓɓe, sibu hay ko ɓooyaani koo, e lewru desaambar ɓennundu nduu (desaambar 2018), haayre weeyo kalitii, kalito hulɓiniingo, tolnde maayo Bering. Ɗumɗoo ko kabaaru ummoriiɗo e Nasa, mo jaayɗe caakti ñalnde 18 mars 2019 ɓennuɗo oo. Doole kalito ngoo ina sowoo laabi 10 kalito bommbo atomik mo Amerik werlinoo e wuro Hiroshima. Tee, e oon sahaa, ko 25,6 km fat wonnoo hakkunde mayre e Leydi. Alla ko moƴƴo, alaa ko ɗum bonni, kono annduɓe ɓeydiima faayde, sibu so tawiino ko haayre ɓurnde mawnude, ina waawnoo bonnude e waɗande aadee en tanaaji keewɗi. NASA noon ina werti noppi mum haa njaaji, nde tawnoo parlemaan Amerik ko ko taƴanoo ɗum faandaare gila e hitaande 2005 : « jogaade kattanɗe yiytude ɗoon e hitaande 2020 fotde 90% kaaƴe weeyo ɗe njaajeendi mum en seɓi 140 meeteer. »

————————–

*Maayo Bering ko maayo nder Geec pasifiijo wonngo hedde wuddu rewo, hakkunde duunde Amerik e Riisi.

————————–

Bommbo atomik Hiroshima e Nagasaki, ko bommbooji ɗi Dental Dowlaaji Amerik (Amerik) werlinoo e ɗeen gure Japon ñalnde 6 ut 1945 wonande Hiroshima e ñalnde 9 ut 1945 wonande Nagasaki. Oon sahaa, konu Riisi ina yaaɓani naatde Japon, tawi kadi Japon ina ŋati e jokkude wolde, ina ronkaa yo jebbilo. Gure keewɗe ina njeyanoo e doggol gure potɗe bommbeede, ngol « Target Committee » (Goomu cuɓotoongu Toɓɓanɗe), lelnunoo, ɓurɗe maantinde e pinal Japon, kono kadi jogiiɗe faayiida to bannge konu.

Hiroshima, ko wuro ganni, kono kadi ko tuddunde mawnde konu leydi ndii e sahaa wolde hakkunde Siin e Japon (1894-1895).

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments