
WhatsApp : Sosi WhatsApp he hitaande 2009 ko wiyeteeɓe Jan Koum e Brian Acton (gooto e sosɓe Signal ɓee) idinooɓe jeyeede e sosiyatee Yahoo. He feebariyee 2014 Facebook soodti WhatsApp hedde 22 miliyaar dolaar (hedde 8 050 miliyaar ugiyya ɓooyɗo oo). Hedde miliyaaruuji ɗiɗi neɗɗo ine kuutoroo hannde WhatsApp.
Signal : ko jaaɓnirgal (Application) ngal yoɓetaake gollotoongal he Android e iOS. A ngal waɗa kala ko WhatsApp ine waɗa. Ko ngal bellitaangal. Sosi ngal ko wiyeteeɓe Brian Acton (gooto e sosnooɓe WhatsApp) e Moxie Marlinspike (Hooreejo). E oon sahaa Acton ko luurdunooɗo e Facebook e WhartsApp sabu mum en juloraade keɓe keeriiɗe huutortooɓe WhatsApp.

Brian Acton, he duuɓi mum 46 jeyaa ko he sosɓe jaaɓnirɗe mesaas WhatsApp e Signal. Ɓurii duuɓi nay ko kanko e gollodiiɗo makko, hono Jan Koum, ɓe njeeyti WhatsApp, ɓe njeeyti ɗum Facebook, oon sahaa tawi anndaaka no feewi. Ɓe njeeyi ɗum ko miliyaaruuji 22 dolaar. O yahi ko idii ko omo heɓa geɗal makko, o ɓelsi heen fotde 850 miliyoŋ dolaar. O wiyi “ɗum wayi he am ko no yeeyde sirluuji huutorɓe jaaɓnirgal am ngal. Ko maslahaa mbaɗ-mi ɗoon. Mi yejjitaa abada ndee feere”.
Edward Joseph Snowden

ko ameriknaajo, ganndo ko faati e informatik, jeertinoowo (tintinoowo renndo kala nde tini musiiba walla geɗe ɗe moƴƴaani he mum…). O meeɗii gollaade he CIA e NSA. Ko kanko saakti goodaangal tuugnorɗe « ñukkindagol renndo » to Amerik e Angalteer. Tuggi 2013 o fuɗɗii saaktude, rewrude he jaayɗe, sirruuji NSA mawɗi, joopiiɗi nanngugol keɓe ko yimɓe kaalata he telefoŋ to Dental Dowlaaji Amerik (DDA), kam e keɗagol jokkondire internet… E wiyde makko, alaa ko o waɗiri ɗum so wonaa « haalande yimɓe bone baɗeteeɗo he innde mum kam e bonannde tiindaande he mum ». Caggal nde waɗi ɗuum, laamu DDA nawi mo ñaawoore ñalnde 22 suweŋ 2013, takki mo ñukkindagol e nguyka e kuutoragol ngol rewaani laawol ngaluuji laamu. O dogi, o mooloyii to Hong Kong e lewru suweŋ 2013, caggal ɗuum o fayi Mosku ñalnde 31 sulyee 2013, ɗo o moolaa. Ñalnde 1 ut 2014, Riisi rokki mo hakke hoɗde toon duuɓi tati, caggal ɗuum ɓeydani mo heen duuɓi 3 goɗɗi (haa maayirɗe 2020). O ɗaɓɓiino, gila 2013, moolaade to Pari, kono Farayse riiwti goɗngol ndeen ɗaɓɓaande ñalnde 19 settaambar 2019, ñalawma jaltugol deftere makko « Permanent Record » (Teskorde Wuurnde) to Farayse. Ñalnde 22 oktoobar 2020 Riisi rokki mo hakke duumiiɗo hoɗde toon.

Elon Musk ko aasiñoor, jula, mawɗo sosiyatee, jom miliyaaruuji Afrik worgonaajo. E 1988 o rokkaa ngenndaagu Kanadaa, caggal ɗuum e hitaande 2002 o wonti ameriknaajo (DDA). Kanko ardii fedde SpaceX e fedde Tesla ; omo jeyaa kadi e pelle goɗɗe keewɗe. Gaa gaa njulaagu nguu, o fentii e hitaande 2013 eɓɓaande jolngo yaawngo no feewi anndiraango Hyperloop, ko jiidaa e ndiwoowa ɓurhitoowa (supersonnique) ndiwoowa, juuroo cot. Omo jeyaa e sosɓe e ardiiɓe OpenAI (fedde udditiinde toppitiinde ko faati e Ƴoƴre Tafaande). E wiyde makko, paandaale SolarCity, Tesla e SpaceX njahdi ko e paandaale makko baylugol aduna oo. Ine jeyaa heen ustugol nguleeki weeyo rewrude he jeñtingol e kuutoragol semmbe ɓooyoowo, kam e jahgol e cosgol lullnde aadee to tagofeere Mars (Mbaañ). Gila 2020, SpaceX woni fedde heeriinde he winndere hee, idiinde neldude weeyeeɓe (astronautes) nder weeyo. Ngalu makko tolniima e hitaande 2020 ndee 100 miliyaar dolaar ; kanko woni galo ɗiɗmo he winndere hee, caggal Jeff Bezos, hooreejo fedde njulaagu mbiyeteende Amazon.
Geofencing : (géorepérage) ko karallaagal ndeenka yah-ngartaa kuuje walla yimɓe nder wertallo heertaango. Yeru, ine huutoree ngam huufde ndeegu mobelaaji (dental mobelaaji) ngam heertaade nokku joofngo. Kala nde gooto he majji tacci nokku keertaangu nguu, jeertinaango dilla. To bannge njulaagu, Geofencing ko feere njeeygu tuugiinde e anndude aada coodoowo, teskiinde nokku woni oo, gollorteende neldugol neɗɗo mesaas so arii walla yaltii nokku toɗɗaaɗo.
Bookara Aamadu Bah


