samedi, janvier 10, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCoftal ƁalliKawgel fuku Afrik : mo yeɗaa karaŋ tataɓo ?

Kawgel fuku Afrik : mo yeɗaa karaŋ tataɓo ?

Kawgel Afrik Ngenndiije, walla ko anndiraa e ɗemngal Farayse Coupe d’Afrique des nations walla CAN e tonngol, ko kewu fuku bal ɓurɗo mawnude e nder Afrik. Kewu oo yuɓɓintee ko duuɓi ɗiɗi kala. O fuɗɗii yuɓɓineede ko e hitaande 1957 to Sudaan. Jogii raay kawngel e oo ɗoo sahaa (gila 2002 hade kawgel gonangel ngel joofde) ko Misra, kawɗo laabi tati cakkitiiɗi ɗii : e hitaande 2006, ɓe kawi Koddiwaar, e hitaande 2008 ko Kamaruun ɓe kawnoo, ɓe kati Ganaa e hitaande 2010 e joofirde kawgel ngel. Misra woni leydi ɓurndi heewde ko nawi raay oo, sibu ndi nawtiiti mo laabi jeeɗiɗi.

Tuggude 2013 noon, ngel waɗtata yuɓɓineede ko he kitaale teelɗe hoto ngel hawritde e kawgel fuku winndere, juɓɓinteengel duuɓi nay kala, e kitaale teeltuɗe. Kawgel gadanel CAN waɗi ko to Sudaan. Oon sahaa tawtoraa heen ko leyɗe nay cosnooɗe ngel ɗee : Sudaan, Misra, e Ecopi. Afrik worgo ina fotnoo tawtoreede kono salii neldude toon kippu baɗɗo leƴƴi ɗii kala : ɓe mbiyi ɓe neldata toon tan ko kippu mo jillaani, maa wonii raneeɓe mehɓe, maa wonii ɓaleeɓe mehɓe. Yahdi joofnirde ko Misra e Ecopi. Misra fiyi ɓe (4-0), tawi naatni bituuji nay ɗii kala ko biyeteeɗo Muhammad Ad-Diba.

E hitaande 1959 Misra e Siiri, njantondirnooɗi ngonti leydi ngootiri, inniraa Rippoobilik Arab Dentuɗo, yuɓɓini kawgel ngel ɗo Keer ɗoo, tawi kadi ko kippuuji tati 1957 ɗii tan kawriti kadi. Misra nawi raay ɗiɗmol.

Pottital ngal waɗtoyi ko e hitaande 1962, sibu gallugol kuudetaa to Ecopi e leeltugol peewnitgol estaad Haayle Selaasiyee. Leyɗe 9 tawtorama ndeen hitaande. Ecopi nayi raay caggal nde hawi Misra e tiiruuji sibu ɓe ndonkondiri e hojomaaji 90 ɗii.

Tuggu 1963 haa 1970 ko Ganaa jiimi kawgel ngel : ɓe kawi Sudaan e hitaande 1963. E hitaande 195 kawgel ngel innitiraa Kawgel Ngenndiije Afrik (wonnoo ko Kawgel Afrik). Leyɗe keewɗe calii tawtoreede sibu Burgibaa darananoode kaaldigal hakkunde Israayiil e Palestiin. Misra yalti, Sudaan sukki heen. Ganaa yahi joofnirde caggal nde hawi Konngo (5-2) е Koddiwaar (4-1). To oya bannge kuraaje mbaɗaa hakkunde Senegaal e Tuunus sibu kam en potnoo toɓɓe ; kuraa yani e Tuunus. Ganaa fooli Tuunus e finaal hee, nawi raay ɗiɗmol. Tuggi 1968 kawgel waɗti yuɓɓineede duuɓi ɗiɗi kala. Konngo fotti e Ganaa, hawi ɗum e joofnirde. Goo.

Karan gadano : Karaŋ Abdel Asiis Abdalla Saalem (1957-1978). Nawi mo ko Ganaа e hitaande 1978-1970. Ganaa yahi nayaɓol joofnirde, hawri e Sudaan. Sudaan nawi ray gadanol mum. Ko e ngaal pottital Koddiwaarnaajo biyeteeɗo Looraa Pokku seedtanaa mbaawka bal, sibu ngol wonoo ɗiɗmol ko o ɓuri fettooɓe ɓee kala wallinde. Duuɓi 38 hay gooto yettaaki mo heewde ko wallini e kawgel hee, haa e hitaande 2008, Samuel Etoo daɗtii mo, wallini ko ɓuri laabi 6. Caggal ɗuum, leyɗe jeegom keɓii nawde raay oo e kitaale 70 : Sudaan, Konngo, Sayiir, Maruk, Ganaa e Niiseriyaa. Maruk ko e hitaande 1976 (e tawtoreede pettoowo biyeteeɗo Ahmed Faraas). Ko Ecopi wonnoo. Ganaa nawi raay tataɓol mum ko e hitaande 1978 : ɓe nawi karaŋ, sibu kamɓe ngidii nawde raay laabi tati.

Niiseriyaa yuɓɓini kewu nguu e hitaande 1980, nawi raay. Kawgel ngel yuɓbinaa e hitaande 1982 to Libi, caggal nde Kaddaafi fooɗanii ɗum no feewi. hitaande sibu ko ndeen Anwaar el Saadaat gunndaa, waraa, Tuunus lomtii ɗum toon. E udditgol kewu oo, Kaddaafi waɗi diskuur, ñiŋi politik Farayse to Caad, kam e Emperiyaal Amerik. О ñiŋi kadi laamu paltoor Afrik Worgo kam e laamu Sudaan, o joofniri : “ Min njiɗi ko Áfrik, min njiɗaa karaŋ ! ” Ganaa hoonii nayaɓol caggal nde fooli Libi e finaal hee. Kono ɓe mberlaa kaaƴe.

E hitaande 1984 Kamaruun hawi Niiseriyaa e finaal. Misra fooli ɓe e hitaande 1986, kono ɓe pooli kadi e hitaande 1988 (ɓe pottunoo kadi ko e Niiseriyaa). Alseri yuɓɓini kewu nguu e hitaande 1990 (ɓe pottunoo ko e Niiseriyaa).

1992 yimɓe pottoyi ko Senegaal, nawi raay caggal nde Koddiwaar fooli Ganaa mo Abedi Pele. Ko e hitaande 1994 Niiseriyaa hawi Sammbi e joofnirde. Goo ko ɓe nawa raay. E oon sahaa tawi ko ɓuri heewde e kippu Sammbi ina maayi e aksidaa laana ndiwoowa, ɗo ɓe njahatnoo kawgel ngam tawtoroyeede kawgel fuku winndere. Ɗiɗmol kadi ko Rashidi Yekini ina ɓura heewde ko wallini.

1996, goo ko Afrik worgo yuɓɓini kawgel ngel. Ko ɗoon leydi ndii naatti ngel caggal nde riiwaa heen sabu apartaayd laamu paltoor. Niiseriyaa araani sabu luural hakkunde Nelson Manndelaa e Sani Abasha. Manndelaa ko daɓɓunooɗo yo Niiseriyaa gedde caggal nde wari, ñalnde 10 noowammbar 1995, luulndiiɓe njeenayo jeyaaɓe e leñol Ogoni. Bafanaa bafanaa en pooli ndeen hitaande. Goo. Misra arti kadi e hitaande 1998, heɓti raay to Burkinaa, caggal nde fooli Bafanaa bafanaa en.

Tuggi 2000, ko njiimaandi Kamaruun : ɓe kawi Niiseriyaa e 2000. Ɓe kawi Senegaal to Mali e hitaande 2002. E hitaande 2004, nawi raay gadanol, cuuɗi mum en. Ko Maruk ɓe kawnoo e finaal.

E hitaande 2006 ko Misra yuɓɓini, hawi laawol mum joyaɓol. Ɓe nawti kadi jeegoɓol e hitaande 2008 nde ɓe liɓata Kamaruun e joofnirde (1-0). To Anngolaa 2010, Misra nawi raay laabi tati deggondirɗi, heɓi karaŋ. E ngaI ɗoon pottital, ɓe kawii kala mo ɓe pottunoo, ɓe mbattindorii hawde Ganaa (1-0).

Kawgel hikka ngel noon ina maantiniri luutegol kippuuji mawɗi ɗii kala : Kamaruun, Misra, Niiseriyaa, Afrik Worgo, Alaseri.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments