Eɗen nganndunoo wonde fettooɓe bal njeyaa ko e ɓurɓe mawnude njoɓdi, hay sinno ko e duuɓi ɗi keewaani no feewi. Yeru njoɓdi pettoowo bal biyeteeɗo Neymaar oo, ko hedde miliyaaruuji tati pawɗi lewru kala (1 273 000 000 MRO). Ɗum tolnondiri ko e njoɓdi 10 000 jannginoowo jaŋde hakkundeere (porferseer) e Muritani (hedde 120 000 MRO/lewru). Kono mbele eɗen nganndunoo hay e kawgel winndere fuku, aɓe keɓa ndaamordi moolanaandi ?
E kawgel ɓennungel ngel, ina wiyee wonde kippuuji tawtoraaɗi ɗii (hay mo hawaani hay pottital gootal) e fettooɓe ɓee keɓii kaalis keewɗo
32 kippu tawaaɗi ɗii peccii fotde 400 miliyoŋ dolaar Amerik (US $).
Kippu kawɗo oo, kippu Farayse heɓii 38 miliyoŋ US $ (hedde 14 miliyaar MRO), kippu ɗimmo oo (Korowasi) hedde miliyoŋaaji 38 US $ (hedde miliyaaruuji 8 MRO).
- Tolno kaalis e dolaar MRO
- Kippu hooreejo 38 miliyoŋ 14 miliyaar
- Kippu ɗiɗmo 28 miliyoŋ miliyaaruuji 10
- Kippu tataɓo 24 miliyoŋ miliyaaruuji 8,5
- Kippu nayaɓo 22 miliyoŋ miliyaaruuji 8
- Nayaɓal joofirde 16 miliyoŋ miliyaaruuji 5,6
- Jeetaɓal joofirde 12 miliyoŋ miliyaaruuji 4,2
E nder oo kaalis, fettooɓe ɓee njeyi heen 30%. Ɗum noon, so en ƴettii kippu Farayse nawɗo raay oo, kala pettoowo maa hootdu, ko famɗi fof e 350 000 oroo (hedde 150 miliyoŋ MRO)
Bal hoore : ndeento-ɗee !
To bannge goɗɗo, doktoor Niiseriyanaajo biyeteeɗo Bennet Omalu, ganndaaɗo e winndere ndee fof, sabu mum yiytude ñawu hoore keɓtotoongu fettooɓe bal, nganndiraangu ETC (Encéphalopathie traumatique chronique) jeertinii fettooɓe ɓee, yo ndeento bal hoore. Sibu, e wiyde makko kanko ganndo ɗaɗi oo, ɗuum ina boni e cellal fettooɓe ɓee. Miijo makko ko kuutoragol hoore yo harmine wonande fettooɓe bal ɓe ndañaani duuɓi 18, tee ustee wonande ɓurɓe duuɓi 18.
So Alla, ɓayri wiyaa ko fuku koyɗe, hoore fotaano nii naatde heen haa ko doktoreeɓe ina njeertina fettooɓe ɓee. Ko goonga noon, so tawii ko no am nii mbay-ɗon, kaaɗoo haala bettaataa on, sibu, miɗo haawanoo no ngaanndi fettooɓe ɓee hisirta so mi yiyii no ɓe piyrata koye maɓɓe e bal oo nii, walla no koye maɓɓe mbuɓɓondirirta nii.
« Hay cukalel gootel ngel dañaani duuɓi 18 fotaani fettirde hoore… Sukaaɓe yahrooɓe hakkunde duuɓi 12 e 18 ina poti fettude bal tawi kuutoraaki koye mum en… Ganndal ina yahra yeeso, hakkillaaji kadi ina poti yahdude heen ».
Bookara Aamadu Bah


