samedi, octobre 25, 2025
Google search engine
JaɓɓordeFagguduKayhayɗi : Gese maaro, ndaw haala !

Kayhayɗi : Gese maaro, ndaw haala !

E ooɗo sahaa, e nder wuro Kayhayɗi, hafeere demal maaro ina dukee no feewi. Ina remee, alaa remetaake ! Gooto fof ina yiyloo jaabawol. Ko laaɓi heen tan, caɗeele ina ngoodi tigi rigi. Hannde, hay gooto haalantaake nafoore demal, e yeru tan, hikka e ceeɗu nguu, so PPG1 remanooka, ko musiiba haa teeŋti e joom jawdi en. Wuro Kayhayɗi e saraaji mum ɓadiiɗi (Ari Funnda, Ganki Dumbooji, Giray, Jowol , Awoynaat, Lobbudu Barogal, Jiinge, …ekn) , jogii ko gese 2 mawɗe, ɗeen ngoni PPG1* e PPG2*. PPG1 feewnaa ko e hitaande 1975, fuɗɗii remeede ko e hitaande 1977. Waɗi ko ektaruuji 655, e 23 DEntal (koppe). Ardii ngesa baa e ooɗoo sahaa ko Soh Moktaar Sammba. PPG1 remaama e hitaande 2018-2019 e kmpaañ ceeɗu 2019.          Jokku hello 6

PPG2 feewnaa ko e hitaande 2002. Ko ndeen kadi fuɗɗii remeede. Waɗi ko 1 188 ektaar, 30 kopperaatif. Hooreejo ngesa baa ko Jibriil Mammadu Jaw. E ooɗo sahaa ko e kampaañ ndunngu ɓe ngoni. Yoolayru hitaande 2007 won ko bonni e njuɓɓudi ngesa baa, laamu e oon sahaa huninooma maa feewnit, kono haa jooni ronkaama yo mbabba yar lowwol. Fedde SENAT, hitaande fof ina mema heen seeɗa. Jarnugol ngesa baa ko e sifaa fannuuji ɗiɗi : fannu gadano oo, ko hono PPG1, ɗum woni pompe ; fannu ɗimmo oo ko yarnirde caaɗngol, ɗumɗoo ina usta fere no feewi.

Miijo adanngo ko demal e sahaaji ɗiɗi : Kampaañ ndunngu tawa ko maaro waɗaa heen, e kampaañ ceeɗu waɗee makka walla gawri, ko ɗum ɓuri moƴƴude e leydi hee, kono gila gese ɗee puɗɗii , ɗum waɗaaka.

Gese ɗiɗi ɗee fof, kala heen koperaatif, njuɓɓudi mum ko nii siforii : hooreejo, koolaaɗo kuuɓal e kalfinaaɗo ngalu.

To bannge njoɓdi demɗo (redewaas), ko nii siforii : woodi ko njoɓdi ñiiɓndi, ɗum woni peewnitgol duumingol e njoɓdi gollotooɓe e njoɓdi mbaylotoondi (ilnugol, demal, porodiwi e enngere), redewaas. Ko Banke CDD (Banke ñamloowo remooɓe) luɓata kaalis ngam newnude kampaañ oo.

Ñalnde 05 lewru ut 2019 nduu, jaagorgal kalfinaangal ƴellitaare dowri waɗiino njillu ɗo e kayhayɗi ɗoo ngam wallitde remooɓe e aynaaɓe. O heɓiino yillaade gese ɗiɗi ɗee. O waawii joɗodaade e remooɓe. Ŋakkere njuɓɓudi haalaama hakkunde remooɓe e gollodiiɓe mumen, ɗum jibini waasde jogaade ginol golle.

Caɗeele keewɗe ina ndooki gese ɗiɗi ɗee fof :

  • gammbol (dig) gonngol hakkunde maayo e PPG1 fuɗɗiima bonde no fewii. Ardiiɓe ngesa baa kollitii ɗum laamu, kono haa jooni alaa ko waɗaa, etee ndiyam mayo nana ɓeydoo ŋabbude ñalnde fof. E sahaa nde feewnaa ndee werlaa ina waawi rewde heen, kono hannde, hay welo waawaa dogde dow heen, ñaamtiima no feewi.
  • PPG 1 jogii ko Motopompuuji 4, heen gooto ko ko boni, tati keddiiɗi ɗii ina mbaawi ilnude ba, kono so tawii gooto e majji bonii, jarnugol ngol ŋakkat ;
  • liggotooɓe njoɓaaka, ɗum hollitta ko caɗeele ñamaale e ngartam;
  • CDD heɓii kaalis mum nde tawnoo so mbuuɗu wootu ŋakkii, kampaañ waɗataa;
  • peewnitgol caali (ko e makki maaro e kaɓirɗe mooftetee) ƴeewde ballal pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, ki fuɗɗiima bonnde, ina foti feewniteede;
  • joɓgol ñamaale mawɓe koperatif en ɓe ina njogoo caɗeele heɓde e mooftude kaalis, ɗum jibini kaalis ronkee yo renndu, leeltina duttugol kaalis oo;
  • bonnannde jawdi : sahaa e sahaa kala jawdi ina naata e gese ɗee, wooda ko bonni haa teeŋti e sahaa coñal. Wullitaama to laamu, kono alaa ko gasi;
  • njeeygu maaro : caɗeele ngam yoɓde redewaas (ɗum woni ko demoowo yoɓata so tawii soñii), caɗeele to bannge coggu, yeru tan hikka nde soñaa ndee, kiloo maaro jaratnoo ko 120 mbuuɗu, yontere fawii heen arti e 70 mbuuɗu. Ɗuum ko golle laamu, ko kañum fotnoo wallude remooɓe mbele ina ndaña coggu moƴƴu;
  • gammbol palotoongol ilam ina foti tiiɗtineede ngam hisnude ngesa baa e yoolayru;
  • laawol gudroŋ kesol ngol tacci ko PPG2, ñaami ko ina abboo e ektaruuji 2 kopperaatif Kawral Beelaa, kadi alaa ko joom mum en nduttaa. Ina waɗi nokkuuji caɗtuɗi ndiyam, katojinɗi e feewniteede, ko wayi no Jikke e Jaski Lakhame. Feewnuɓe ngesa baa mbaɗii heen beeli keewɗi ɗi mbaawaa huutoreede ;

PPG2 luɓinoo hikka CDD ko 155 miliyoŋ , heddii ko yoɓaaka heen ko miliyoŋaaji 17. E kampaañ 2017-2018 caɗeele ndañaama, henndu bonnii maaro, ko ɗum waɗi heewɓe njogii caɗeele yoɓde redewaas. Miliyoŋaaji ɗiɗi njoɓanooka, ko yontaaɓe wuro ngoo ndarii haa mbaawi ruttude oo kaalis.

Hikka, e nder lewru jeeɗaɓuru, hoohooɓe ɗiɗo remooɓe, hono Aamadu Muusaa Wayga e Ahmedna Wul Siidi Ahmed, njahiino Nuwaasoot ngam yiyndirde e jaagorgal kalfinaangal ndema. Faayiida njillu maɓɓe ko laamu yo huurnu ballal wiynoo ina wallita e kala kampaañ remooɓe, ngaal ballal woni yoɓde heen 25% (nayaɓal), hawrata ko 38 miliyoŋ nder fere kala kampaañ (jirlotoongol jaagorgal kalfinaangal ngalu 09 ut 2017). Alla newnii, laamu jaɓii yoɓde ɗuum, ko ɗum addani PPG2 yahde kampaañ hikka. Njillu maɓɓe wonii nafoore remooɓe ɓee kala.

Sikke alaa, hannde, hay gooto majjaani nafoore demal, to bannge nguura, ko huunde wuuraande no feewi. Sooño duumiingo, toɓooli ngustiima, ilam ilaani, ɗum addanii yimɓe faamde nafoore ndema maaro. Leyɗeele mawɗe ko wayi no Amerik , Riisi, Farayse ƴellitorii ko to bannge ndema, annduɓe to bannge faggudu ina kawri wonde leydi waawaa ƴellitaade so tawii ɓamtaani ndema. Pulaar wiyi “Ndemaandi ɓuri njiggaandi”. Firti ko ñaamaten koo, yo a taw ko enen ndemanta ɗum koye men, ɗuum woni mbaasen yowitaade. Ɗeeɗoo gese ina njogii faayiida mawɗo to bannge kisal nguura, toppitagol e ɓamtugol majje ina wona sabaabu ƴellitagol faggudu men. Teskuya : kampaañ ceeɗu hikka waɗii nafoore nde hay gooto humpaaka : nafii jawdi no feewi, wallitii aynaaɓe, haɗii coggu huɗo ɓeydaade. Ngartam ina heewi, so tawii a remii, moƴƴii, a dañat maaro, ndañaa huɗo, ndañaa saaño. Jogiiɓe maayo, njogii leydi, mbaasaani. So demal ngal yuɓɓinaama, ƴellitaama, maa ngal wuurnu heewɓe, sukaaɓe heewɓe ngolloo heen, mbaasa ɗannaade. Jikkuuji ina poti wayleede ngam faamde tigi rigi nafoore demal.

E hitaande 2003, e mbaadi batu Deental Afrik (Union Africaine) ko wiyetee nanondiral Maputoo (laamorgo leydi Mosammbik), ɓe kawriino ngam wallitde remooɓe, leydi kala yo ƴeftu 10% (sappoɓal) e ɓetokaalis mum (budget), waɗa ɗum e demal. Ko ɓuri heewde e leyɗeele ndewaani ɗuum, ina jeyaa heen leydi Muritani.

E tonngol, demal maaro Kayhayɗi ina waɗi caɗeele. Ɗum noddi ko batu mawngu tawa denndaangal remooɓe e haralleeɓe ndema ina kawrita, kaalda, haa yimɓe mbaɗa doggol caɗeele, caggal ɗum ƴeewa peeje no ɗum ñawndiraa. Ina moƴƴi kala nde soñaa, waɗee ɓeto golle ɗee, yimɓe fof kollitee golle ɗee, anndee ko dañaa, anndee ko waasaa. Gila demal maaro fuɗɗii e wuro hee, waawaa wiyeede hitaande fof alaa ngartam. Yiilirde ardiiɓe remooɓe ina foti suɓeede e mbaadi laaɓtundi, ɓe ngona hattanɓe, nuunɗuɓe, yarlitiiɓe, eɓe poti ɗaɓɓude e pelle ɗe ngonaa laamuyeeje heblooji ngam moƴƴinde horo e njuɓɓudi maɓɓe.

Usmaan Ñaan Kayhayɗi

Firo :

  • PPG1 (Périmètre Pilote Gorgol 1) woni ngesa 1
  • PPG2 (Périmètre Pilote Gorgol 2) woni ngesa 2
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments