“Bonnugol taariindi” walla “loppitgol leyɗe” ko warhoore baɗtoowo ñaaweede…
Ngoowno-ɗen ko nande CPI ina ñaawa neɗɗo sabu warhoore neɗɗaagu walla ko nanndi heen. Jooni, ande anniyii waɗtude heen warhoore “bonannde taariindi” walla “loppitgol leyɗe janane”. Kabaaru oo saaktaa ko e maayirɗe settaambar 2016. O waɗii oolel mawɗo sibu ɓooyii ko remooɓe e waali-wuro en ngullitoo loppitgol jeyi mum en e bonnugol sato mum en ngol pelle mawɗe hakkunde leyɗe mbaɗata e nokkuuji mum en, e dow ballal laamuuji ñaamdari, tawi alaa fof ɗo wullittee.
Gardiiɗo CPI oo, hono Faatu Bensudaa teeŋtinii “biro am maa waɗtu hakkille e warkoye toɗɗiiɗe bonannde taariindi kam e kuutoragol ngaluuji tago ngol rewaani laawol, walla ɓorƴitgol leyɗe janane”. E wiyde gooto e jeyaaɓe e biro porkireer oo “wonaa bonanndeeji kesi ɓeydatee e geɗe jaggiraaɗe warhoore cifaaɗe e piɓondiral cosngal CPI ngal, hono Doosgal Room (Statut de Rome). Ko min keɓtini jooni koo, ko mbaadi kesiri ɗeen warkoye. Ndee feere hesere maa waylu CPI waɗta ɗum ñaawirde tigi rigi teeminande 21ɓiire (woni ñaawirde yahdunde e ngonka hannde kesa kaa). Ko ɗum jeertinaango mawngo ngo waɗboniiɓe mbaasataa nande”.
Hade ko juɗaa ɓenndude, pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, haa teeŋti noon e pelle daraniiɗe ndeenka sato e hakkeeji waali wuro en, njaɓɓiima miijo ngoo, sibu e jiyɗe maɓɓe « wolde ɓuraani keɓtugol leyɗe janane heewde tanaa e yimɓe siwil en. Ooɗoo kabaaru keso ina foti wonande jom kaalisaaji en e ardiiɓe gollorɗe mawɗe jeertinaango, hankadi wonaa ko ɓe mbelaa fof ɓe mbaɗa e taariindi ». Ko noon kadi « ngal kuulal kesal hollitirta wonde yonta waɗde bone jokka e haaju mum, joofii. Ardiiɓe pelle mawɗe e dawriyankooɓe modduɓe e teettugol doole leyɗe janane, kam e bonnugol dunli e posnugol diƴƴe, ɓee fof ina poti faamde ina mbaawi janngo tawtoyde warkoyeeɓe golwole e laamɓe hoorameeɓe to La Haye ».
CPI ina heewnoo yooɓtoreede famɗude nafoore. Haa e oo sahaa nde meeɗi toppitaade tan ko geɗe saabinooɓe warhoore aadeejo (ko heewi ko afriknaaɓe) kam e warhoore wolde.
Won awokaaji ɗi ɓuuɓtinaani, sibu ɓe neldii Faatu Bensuda doosiyee ngam ɗaɓɓirde ɗum wiɗto faatungo e dokkitgol leyɗe ko Kammboje. Ko ɗum yeru mo muritaninaaɓe daande maayo mawngo mbaawi tiimtaade e sahaa paaɗo.
Ñawirde Kuuge Winndereere
Ñawirde Kuuge Winndereere (ÑKW) walla e Farayse Cour pénale internationale (CPI), e Engele International Criminal Court (ICC), ko ñaawirde kuuge aduna oo kala halfinaande ñaawde yimɓe tuumaaɓe mbaɗii warhoore leñol walla warhoore neɗɗaagu walla warhoore jiiɓru walla warhoore wolde.
Ko Doosgal Room woni nanondiral cosngal Ñaawirde Kuuge Winndereere. Ngal jaɓaa ko e joɗnde anndiraande Batu Room jooɗinoonde tuggi 15 suwee haa 17 sulyee 1998 to Room, Itaali. Ngal fuɗɗii gollude ko ñalnde 1 sulyee 2002 tawi 60 Dowla ciifii ngal. Kono nde alaa mbaawka ruttanaade bonanndeeji gadiiɗi nguun ñalngu. Joɗnde Ñaawirde ndee ko wuro La Haye to Pays-Bas, kono ñaawooje ɗee ina mbaawi yuɓɓineede e nokku kala. Tuggi 4 marse 2016 faade hannde, 124 Dowla dow 193 Dowla jeyaaɗo e Fedde Ngenndiije Dentuɗe cirfii (ratifié) Doosgal Room, keɓtinii mbaawka mum. 32 dowla goɗɗo njaɓii Doosgal ngal kono cirfaani ɗum tawo ; ine jeyaa heen Riisi e Dental Dowlaaji Amerik. Huunde e dowlaaji kadi, ko nanndi e Siin e Inndo ina ñiŋa Doosgal ngal, keɓtinaani ngal. ÑKW ina waawi toppitaade kala doosiyee neɗɗo tuumaaɗo so tawii oon jeyaa ko gooto e dowlaaji cirfuɗi Doosgal ngal, walla so tawii warhoore o tuumaa oo waɗi ko e gooto e ɗiin dowlaaji, walla so tawii ko Goomu kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe yettini doosiyee oo. ÑKW winndereere toppitoo doosiyee tan ko nde diwti mbaawka ñaawirɗe ngenndiije ɗee walla ɗeen njaɓaani toppitaade ɗum.
E oo ñalawma Ñaawirde ndee ina yahra e anketaaji 7, kam en fof ko e Afrik : Uganndaa, Konndo Demokarasiijo, Santarafrik, Darfuur (Sudaan), Keñyaa, Libi, Koddiwaar. Ñaawirde ndee tuumii 16 neɗɗo. Njeeɗiɗo e ɓeen ko dogɓe, njiytaaka, ɗiɗo heen cankiima (walla ko ɗuum jooɗtoraa), nayo heen nana e kasoo, tato heen njaɓii nootaade ñaawirde ndee. Anktek udditaama wonande Mali. Ñaawoore adannde ÑKW ko ñaawoore Konngonaajo biyeteeɗo Tomas Lubannga sabu mum tuumeede warhoore wolde, udditnoonde ñalnde 28 saawiyee 2009.
Warhoore
Warhoore leñol ko warhoore kaaɗtudi nannduɗo e warngo teyaaɗe huunde walla fof e dental yimɓe leydi, walla leñol walla diine. Ɗum firti ko ɓeen mbardaa ko sabu mum en jeyeede e ngaal dental, walla ngool leñol walla oon diine. Warhoore ina waawi waɗireede e peeje keewɗe, ine heen warngo yimɓe heewɓe, tawa ko joomum waɗiri junngo mum walla rewri ko e woɗɓe.
Warhoore neɗɗaagu ko « teyde yaɓɓude jaɓɓugol kersiniingol hakkeeji gorwori neɗɗo walla goomu yimɓe tawi sakkii ngool jaɓɓugol ko miijooji politik, falsafa, leñol maa diine” kono “wonande warhoore neɗɗaagu, alaa firo hawraango tawo”.
Kuulal 7 Doosgal Room ina waɗi doggol warkoye sariya gaadoraaɗo jaggiraaɗi ko warhoore neɗɗaagu so tawii ɗi mbaɗaa ko e dow yamiroore tawi ko o kuuɓtodinɗo, kuccinaaɗo e siwil en : warngo, njiyaagu, daaynugol (taccingol), dummbugol ɓurtungol, leeptugol, njanguuji njogoram, ownugol beeli kuɓtodinngol, majjingol, paltoor (apartaayd) ekn.
Warhoore jiiɓru joopii ko yimɓe walla dowlaaji kebluɗi, ciyni, walla mballiti ciynugol wolde tawi faandaare mum ko jiiɓde leydi walla leyɗe dimɗuɗe.
Warhoore wolde ko warhoore goofgol sariyaaji e aadaaji golwole. Ko goonga wolde ko hare bonnde, kono wonaa ko neɗɗo welaa kala foti waɗde heen. Laabi wolde ko nanondiraaɗi, tonngaa ko ɓooyi e ko anndiraa Nanondire Seneef (Genève) gila 1864. Oo warhoore joopii tan ko koninkooɓe. Yeru, weleede toɓɓude (yimɓe walla kaɓirɗe) kala ko jokkondiraani e koninkaagu, ine heen siwil en, koninkooɓe jaggaaɓe walla gaañiiɓe e wolde.


 
                                    