mercredi, octobre 29, 2025
Google search engine
JaɓɓordeƊemɗeKo ɗemngal woni leñol

Ko ɗemngal woni leñol

Geno tagi yimɓe fecci ɗum en e leñi (leƴƴi) ngam ɓe mbaawa anndondirde e gollondirde. O rokki kala leñoɗemngakeeringal, yimɓe maggohina nanondira e maggal, kala muuyaaɗe e paanditaaɗe mum en. Ko ɗuum waɗi alaa fof ko wiyatee leñoso wonaa ɗemngae pinal. Ɗemnganoon ko kañum woni saawdu mooftundu pinal. Kala jiiduɓe ɗemngal, njiidi pinal. waɗde kala jiiduɓe ɗemngal, njiidi leñol. Ngam ɗuum, leñohina ɓamtoo e ɓamtagoɗemngamaggol, hingomaayira kadi e maayde ɗemngamaggol. Waɗi noon, joomiraawo waɗi cuuɗiindi leñofof ko e ɗemngamaggol. Ko ndiin cuuɗiindi woni wonki leñongol. Kadi, ko kanngaɗemngangawoni fiɓnde jokkondirnde ɓiɓɓe leñongofof. Ɗuum waɗi, ko njiyeten leƴƴi mawɗi ɗii hina ngadondira (mbadda adaa), hina njiirondira ngam saaktude e yaajnude ɗemɗe majji nder winndere ndee.

Ɓe ngudditana yiɗɓe janngude dame jaŋde, ɓe cemmbina, ɓe cuusna, ɓe mballa yiɗɓe janngude ɗemɗe maɓɓe ɗee, ɓe ndokka ɗum en jawdi, ɓe newnana ɗum en denndaangalaabi nguura. Mbele ɓeen mbaawa jeyeede e wallooɓe ɓamtude ɗemɗe maɓɓe ɗee e nder winndere ndee. Kala nde ɗemngasaaktii yaaji, leñomaggane ɓeydoo yaajde e saaktaade, mawna ɓamtoo ; kadi, kala nde ɗemngamaayi, joom en ɗemngangakoya, natta teddude e gite yimɓe woɗɓe, ɗuum woni so ɓooyii ɓiɓɓe leñongoonaatta e leƴƴi goɗɗi, caaya nder majji, njejjitee, keddoo tan e jukunde daarti…

Ko ɗuum waɗi, kala paarnortooɗo huutoraade ɗemngajananae haala e binndol, ko ngawaawi wonde fof noon, a yiyii neɗɗo tinɗo ustaare, baroowo leñomum, sabu ko o ustoowo ngol, o wonaa ɓeydoowo ngol. Alaa ko ɓuri haaɓnaade e mettude e hersinaade, yiyde yimɓe wiyooɓe ko leñongollantoo, tawa kuutortaako ɗemngamaggohakkunde mum en, wonaa haala wonaa binndol, wonaa jeeyngal ! Ko ɗuum tigi woni “yahi awnoyde arti hina towaa”. Hay sinno kay ko en renndaaɓe, heɗen njiɗi yo hoɗdiiɓe men e hoɗɓe men paamu ko njahaten e dow mum, ɗuum fotaani haɗde men winndude ɗemngamen, pawen heen kala ɗemngagoɗngambaaw-ɗen, walla gittanoowaen kumpa hakkunde men e woɗɓe ɓee, so wonaa ɗuum tan en ɗawat yimɓe men heewɓe, ɓe nanataa ɗemɗe janane ɓee, kadi hay sinno heɓe nana ɗe nih, ma a tawu ko ɗemngamaɓɓe ngaɓe ɓurata nande, etee ko ɗuum foti wonde tan nih.

Hay gooto waawaa yeddude ɗemngaArab ngal, laamu Muritani koko waɗti ngajoñirgeɓaleeɓe ɓe ngonaa safalɓe ɓee. Kono miin, ko ɗemngaFarayse ngaɓuri hulɓinaade mi e ngaArab ngal. Waɗi noon alaa fof to tawataa ɓaleeɓe ɗiɗo jiiduɓe ɗemngal, jannguɓe Arab hina kaalda Arab hakkunde mum en, kono, so on teskiima yimɓe men ɗiɗo jannguɓe faraysiire mbaawaa yeewtude hakkunde mum en tawa faraysiire naataani heen, heen sahaaji nih – ko ɓuri heewde koo - ko ɗemngamaɓɓe muynangangawaɗtata jilleede heen seeɗa. Mi teskiima ɗumɗoo e Muritani e baŋngeeji goɗɗi fof, e yeru tan nde ñalaande Nagge yuɓɓintee ɗoo ndee, so neɗɗo arii to goomu ɗowgu golle nguu wonnoo ɗoo, mo nanataa ɗemngaFarayse ko seeɗa faamata e ko ɓe ngoni e dow mum koo, ɗuum addi haa yimɓe heewɓe arnooɓe wallitde e njuɓɓudi ndeestii, yantude e geɗe goɗɗe.

Njiɗ-mi wiyde tan, hay sinno ɗemngaArab ngahina ñoƴƴiraa men, joñiraa men neh, ɓuri sikkeede hina jogori warde ɗemngamen walla ɗemɗe men (ngonka ɗemɗe ɗee hina seerti seeɗa), ko ngaFarayse ngal, waɗi noon ngaako nder iwri, wonaa boowano ngala nih. Waɗde, ko ngaaɓuri hulɓinaade. Ɓeydi ɗum hulɓinaade fof noon, ɗum iwri ko to baŋnge potnooɗo ɓurde tiiɗde oo, woni bannge jannguɓe, annduɓe too. Kadi, nde wonnoo ko nder maɓɓe woni, heewɓe e maɓɓe tinaani ɗuum tawo. Tiiɗno-ɗee tesko-ɗee ko kaal-mi koo, waasataa wooda ko teski-ɗon heen onon neh. Leñonoon so yeebiima ɗemngamum, tan ngoyeebiima hoore maggol, sabu ko ɗemngawoni wonki leñol.

Abdullaay YereSoh,
laayisoh@yahoo.com

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments