samedi, décembre 20, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalKo firti diƴƴere laaɓnde (Hydrogène vert) ?

Ko firti diƴƴere laaɓnde (Hydrogène vert) ?

Ko firti diƴƴere laaɓnde ?

Diƴƴere laaɓnde”, walla « diƴƴere haakiire » woni ko farayseere wiyata “ Hydrogène vert”. Ko diƴƴere (Hydrogène) feewnirteende yiite (électricité) ɗe tunwintaa weeyo, so tawii alaa ko huutorii e peewnugol mum so wonaa NAANGE e HENNDU. Jokki heen wowlaandu “haakiire” (vert), ko sabu peewnugol mum wukkittaa “Gaas ƴulɓo” (gaz carbonique : CO2), jiidaa e diƴƴere feewnirteende ƴulɓere e gaas e petroŋ, geɗe tunwinooje weeyo.

Diƴƴere e hoore mum ko gaas koyɗo no feewi, kono keewɗo yakawere. So o huɓɓaama, o yaltintaa so wonaa cuurki ndiyam (cuuram), hono ko wiimtotoo e hippoode barme pasnoowo ndiyam koo. Ko ɗuum addani leyɗe e lijjitirɗe (entreprises) reerɗude e makko ngam ustude wiimto gaasuuji dammbooji nguli (gaz à effet de serre).

Ngam feewnude diƴƴere laaɓnde huutortee ko feere wiyeteende kelki-yiiti ndiyam (électrolyse de l’eau), hono ceerndugol geɗe taweteeɗe he ndiyam ɗee (poofam e diƴƴere) tawi huutorii tan ko yiite laaɓɗe (yiite keɓiraaɗe henndu e naange). Ɗum noon ko yiite rewnetee he ndiyam (H₂O). Yiite ɗee kela mollere (molécule) ndiyam ndee, waɗta ɗum geɗe ɗiɗi : diƴƴere (H₂) bannge, e poofam (O₂) bannge goɗɗo oo. So yiite kuutoraaɗe ɗee ummorii ko e ɗalduɗe naange (panneaux solaires) walla bifirɗe (éoliennes), callalal peewnugol ngal inniree “laaɓngal”.

Oon sahaa hankadi, ndee diƴƴere laaɓnde ine waawi huutoreede he geɗe keewɗe : feewnude yiite ngam gollinde otooji mawɗi (kamiyoŋaaji, biisuuji, laaɗe njoorndi, laaɗe ndiyam…) walla kadi ngam feewnude “ciccere” (ammoniac) laaɓnde, huutorteende ngam feewnude “mbiiɗnirdi” (engrais) walla “julirdi” (jeeyoyteendi caggal leydi). Ndeen diƴƴere ine waawi huutoreede kadi he mbaylaandi ñisndi (industrie lourde) ngam feewnude « kerndi » (acier) ndi heewaani  ƴulɓere (carbone).

Ine jeyaa e ɓure mawɗe diƴƴere, waawde mooftude yakawere. So henndu walla naange ine keewi, yiite ine waawi dañeede haa ɓurta sokla. Ko ɓurti koo ine waawi feewnireede diƴƴere. Ndeen diƴƴere ine waawi moofteede balɗe juutɗe, jonte keewɗe walla lebbi keewɗi, huutoree e sahaaji ɗo naange e henndu keewaani. Ɗuum ko feere yuumtinoore tippule yiite.

Wonande leydi mbaandi no Muritani nii, ɗo naange heewaani wirnaade e ɗo keneeli ceerataa e wuttude, diƴƴere laaɓnde ko fartaŋŋe mawɗo. Ɗuum ine waawi alɗinde ngaluuji tago goodaaɗi ɗii, e hebbinde gollirɗe e golle, e yaajtinde faggudu e waɗdude e leyɗe cokluɗe yakawre laaɓnde piɓondire nafondiral. Kono yimɓe leydi ndii naftortoo tigi-rigi ɗii fartaŋŋeeji tan, ko nde laamu yaltini kaalis jonɗo ngam yuɓɓinde heblooji, e mahdi e ngardiigu moƴƴu eɓɓaaɗe.

E tonngol, diƴƴere laaɓnde ko kuɓɓam laaɓɗam, peewniraaɗam henndu e naange, mbaawɗam daraade darnde mawnde nder hare baylagol ngonka weeyo (kilimaa) kam e ƴellitaare faggudu leyɗe galɗirɗe ngaluuji kesɗitintooɗi (ressources renouvelables) keewɗi, baaɗe no Muritani nii.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments