jeudi, janvier 1, 2026
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalKo firti LED ?

Ko firti LED ?

LED ko tonngol konngol “Light-Emitting Diode”, woni “Jod jaltinoowo leer”. So aɗa yiɗi faamde ko woni Jod, ƴeew telekomaade tele maa, ɗo hoore ɗoo, ina waɗi ko wayi no lampayel boɗewel nii. So a ñoƴƴii telekomaande ɗee, ko kanngel yaltina leer (nde en njiyataa) feewde e tele hee, loownde yamiroore … Wooɗɗaani ɗoon.

Ampul gadani, gulooji   

Ampulaaji fluoor

Eɗen mbaawi wiyde LED, ko sewnde leer hesere, yuumtunde to bannge semmbe, moƴƴunde kadi e sato”. Hannde, alaa ɗo oon leer tawetaake e taariindi men, yeru e telefoŋaaji cinnde, e teleeji, e nder birooji e koɗorɗe. Eɗen mbaawi nii wiyde wonde ɗi lomtiima ampulaaji gulooji ɗii, e ampulaaji ampulaaji filiyoor (fluor). Waɗi noon ko ɓure majji ina keewi. Ina jeyaa heen : Kañji ɓuri, to woɗɗi, famɗude ko ñaamata kuuraa, ko ɗum tagi aɗi njaha no moƴƴi e « soleer ” mo tiiɗaani no feewi. Kañji ɓuri waawde ɓooyde kadi, tee ɗi pinataa tan ɗi natta huɓɓude, no ɗiya mbaɗatnoo nii, leergol majji wonata ko e ustoraade seeɗa seeɗa. Aɗi mbaawi yaynaade fotde 30 000 waktu. Ɗi ngulataa no feewi, ɗi njaltintaa won ɗeen caafe ɗe moƴƴaani e sato, ko wayi no caafe biyeteeɗe UV.

LED

E ñalngu hannde nguu, yoga e nokkuuji njaynortee ko lampaaji LED, sewnde leer ɓurnde famɗude njaru. Semmbe jaynagol majji ko 300 lumen wonande watt kuuraa gooto (lampaaji gulooji ɗii ko 16 lumen wonande watt ; lampaaji filiyoor ɗii, ko 70 lumen wonande watt kala). Ɗum jiidaa e ɓooygol majji : fotde 100 000 waktu (kañji ɓuri lampaaji gulooji ɗii laabi 100, ɗi ɓuri lampaaji filiyoor ɗii laabi 10).

LED yiytaama nii ko ɓooyi, sibu ko gila kitaale 1960, kono ko leer haako-ñebbe oo, e leer boɗeejo oo tan. Ɗum noon ina ŋakkunoo noordi ngootiri, woni leer baka oo (bulo oo). Hono paamraten, leer daneejo (woni leer naange, woni leer gaadoraaɗo, mo ngoow-ɗen oo) ko dental noorɗe (goobuuji) tati : mboɗeeri, haako-ñebbe e baka ; ɗum woni RVB (Rouge, Vert, Bleu) e Farayse, walla RGB (Red, Green, Blue) e Engele.

mboɗeeri, haako-ñebbe e baka ; ɗum woni RVB (Rouge, Vert, Bleu) e Farayse, walla RGB (Red, Green, Blue) e Engele.

E hitaande 2014, annduɓe ɓalliwal tato ndokkaama njeenaari Nobel Ɓalliwal sabu maɓɓe yiytude LED baka oo (bulo oo) e hitaande 1992, LED ɓurɗo mettude heɓde oo.

Kamɓe heɓnooɓe njeenaari ko ɓeeɗoo : saponnaaɓe wiyeteeɓe Isamu Akasaki (duuɓi 85), e Horoshi Amano (duuɓi 56) e ameriknaajo biyeteeɗo Shuji Nakamura (duuɓi 60), kono jibinaaɗo kam ne to Japon. Kamɓe tato peccunoo njeenaari ndii, tolniindi e 353 miliyoŋ ugiyya.

lumen ko ɓetirgal leergol (ɓetirgal leer).

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments