samedi, mars 28, 2026
Google search engine
JaɓɓordePinalKonngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh (2)

Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh (2)

Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh, yo yurmeende Alla won e makko, waɗa mo e maayɓe juulɓe kala, konngi ɗi o ronti e jinnaaɓe makko. Al Hajji Umar Deh oo ne yo yurmeende Alla won e mum.

O wiyi: “Neɗɗo yo jogo meccal, o wiyi so neɗɗo alaa meccal, meccat diine muuɗum, walla ndimaagu mum”. O meccirta ndimaagu makko, o wontata ko ɗaminiiɗo. So neɗɗo wonii ɗaminiiɗo, oon wonata ko koyɗo e yeeso gite, o yeeya ndimaagu makko ngam dañde no o wuurdi. O meccirta diine makkо. ko o waɗtat fende e renndinde yimɓе ngam haa wela mo o ɗaminii oo, o itta njoorto makko e Alla, o yejjita ko Alla rokkata haɗa, haa o yeeyora diine makko e booree. Ɗum noon mo alaa meccal, maa o yeeyii ndimaagu makko o ñaamii, maa o yeeyii diine makko o ñaamii.

O wiyi kadi “so neɗɗo wiyii nimsii tati, o dañii tati, o gollaani tati, o sontu, o nimsaani”. Goo : o nimsii o hawraani e nelaaɗo Alla, mo jam e kisal ngoni oo, haa o gollana nelaaɗo ko wondiiɓe nelaaɗo ngollantunoo ɗum, o hawraani e nelaaɗo, kono o yiyii taanum nelaaɗo, alaa fof fotde rewdi hakkunde maɓɓе, о semtu, o nimsaani. Ko o hawraani e nelaaɗo koo, so o nimsuno, so o yiyii ummiiɗo e nelaaɗo, fotde tiiɗnde rewdat hakkunde maɓɓe. Ɗiɗi : So neɗɗo wiyii : “nimsii wuurdaani e baaba mum haa gollana ɗum, ko jinnaaɗo gollanta jinnaaɗo mum koo. Baaba makko wuuraani kono omo jogii hay so mawniiko mo o jiidi baaba, alaa fof fotde rewdi hakkunde maɓɓe, o semtu, hay so baaba makko ina wuurnoo alaa ko o gollanta ɗum, sabu mawniraaɗo wayi ko no jinnaaɗo nii.” Tati: so neɗɗo wiyii nimsii janngaani tee dañii ɓiɗɗo o jannginaani, o semtu o nimsaani; sibu ko o janngaani koo, so o dañii ɓiɗɗo o jannginaani, waɗde o nimsåani. Ɗum woni so neɗɗo wiyii nimsii, tati dañii tati, gollaani tati, o semtu o nimsaani.

O wiyi kadi “so neɗɗo nodditiima ina yiɗi tati, tee o gollaani tati, o semtu o yiɗaa ɗiin tati”. Goo, so neɗɗo nodditima ina yiɗi Alla tee o gollataa fof ko Alla yiɗi, o woppataa ko Alla haɗi, o semtu o yiɗaa Alla. So omo yiɗnoo Alla, ko Alla yiɗi koo, o wadat ! Ko añi koo, o woppat ! Ɗiɗi, so neɗɗo nodditiima ina yiɗi aljanna, ko goonga e makko omo yiɗi Aljanna, tee o ittataa seeɗa e ko o jogii koo, o sakkoo, o semtu o yiɗaa Aljanna. So omo yiɗnoo Aljanna, o teddinat sadak ! Tati, so neɗɗo nodditiima omo yiɗi Nelaaɗo Alla mo jam e kisal woni e mum oo, tee ko goonga e makko, omo yiɗi nelaaɗo, alaa fof ɗo o yiɗi takkaade e miskiino, o semtu, o yiɗaa nelaaɗo. So o yiɗno nelaaɗo, o yiɗat miskineeɓe.

O wiyi kadi “So tati koɗiima tati, kirndugol majji yaawataa !” Goo, so ñabbu hoɗiima nayeewu, cellal yaawtaa ! Ɗiɗi, so baasal hoɗiima ngaameela, dañal yaawtaa; Tati, so majjere hoɗiima mawnikinaare, ganndal yaawataa.

O wiyi kadi kanko Al Hajji Umar Deh, e rewrude e hunuko Abdullaay Al Hajji Umar Deh, yo Alla yurmo ɓе: “Hoto tati maa nganndu tati maa. So tati maa nganndii tati maa, a maayat a suuraaki”. Goo, ko keew-ɗaa haaju, keew-ɗaa haaju fof, hoto waktu maa juuleteeɗo anndu. Ɗiɗi, ko mawnikinii-ɗaa, mawnikini-ɗaa koo fof, hoto jinnaaɓe maa nganndu. Tati, ko caɗɗaa mbuudu, caɗɗaa mbuuɗu koo fof, hoto ɓesngu maa anndu. So ɗii tati nganndii tati maa, a maayat a suuraaki, so ɗii tati nganndaani tati maa, a maayat ko a cuuriiɗo.

O wiyi kadi “So neɗɗo woondii tati, yanataa” Goo, so o woondii ko o ɓuraaɗo о yanataa, sabu, kala ko o waawi jogaade e aduna hee, ko o ɓuraaɗo. Ɗiɗi, so o woondii ko o maayoowo, o yanataa, sibu, kala ko o darii he laral leydi hee, ma o lelo e nder mayri ko ɓuri ɗum. Tati, so o woondii ko o gañaaɗo, o yanataa, sabu idii wonde gaño makko fof ko ɓernde makko.

Kudol Abuu Aamadu Joop

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments