Aduna yerɓii, renndo firtiima sabaabu nde ɗumanaajum pamarum no feewi, biyeteeɗum koronaawiris jirgitii aduna oo. Huunde nde yiyotaako arii sampude sariyaaji mum. Nde yedditiima kala kala, nde jiiɓii njuɓɓudi ngonanoondi, huunde kala wontii e lelngo woɗngo, ƴettii mbaadi kesiri. Ko dowlaaji mawɗi hirnaange, jom doole en donki heɓde to Siiri, to Libi, to Yemen, ɗum ɗumanaajum pamarum heɓii ɗum, so ñifde jayli, dartinde kareeli ekn. Ko konu mawngu leydi Alaseri ronki heɓde, ɗum ɗumanaajum pamarum heɓii ɗum. So dartinde tem seppooji baɗatnooɗi toon yontere kala. Ko lanndaaji politik luunndiiɗi laamu ndonki heɓde, ɗum ɗumanaajum pamarum heɓii ɗum, so dirtinnde daawe wooteeji podanooɗe. Ko sosiyeteeji ndonki heɓde ɗum ɗumanaajum pamarum heɓii ɗum, so ustagol lempooji, momtagol taksuuji, newnagol joɓgol ñamaale, newnagol balle, ustagol cogguuji liggorɗe yummaaje ekn. Ko jom ooli en seppatnooɓe to leyɗeele tuubakooɓe e daraniiɓe liggotooɓe ndonki heɓde, ɗum ɗumanaajum pamarum heɓii ɗum, so ustagol cogguuji diƴ ƴe diirnooje masiŋaaji e jooltagol yoga e hujjaaji maɓɓe, tinaaka maataaka tan, haa yiyaa lo leyɗeele tuubakooɓe, coggu isaas e gaaswaal tellaade, e cuurki mbonki ngonki e weeyooji maɓɓe ustaade.
Yimɓe mbattii jogaade jot, jot keewɗo haa ngaanndii heen. Jinnaaɓe nana puɗɗoo anndude cukalon mum en. Cukalon nana puɗɗoo anndude ko woni heddodaade e jinnaaɓe mum e galle. Liggeyaaji nattii wonde ngoƴaaji ɓurɗi ardineede. Ɗanle e diwnoyagol nattii wonde tuugnorɗe keptingol nguundam moƴƴam. Tinaaka maataaka, tan, seesa, en nduttitiima e koye men, en paamii faayiida helmere ballondiral e haqiiqa, helmere parwugol. Tinaaka maataaka, tan, en paami enen kala njol-ɗen ko e laana ngoota : galo heen e baasɗo heen.
En njiyii ko enen ɓoftidi haa laaɓi nguura ngonnaaka e bitikaaji, ko enen teskodii opitaaluuji keewii dak e kaalis wonaani hay huunde. En njananaama ko en mbaadi ngootiri : bani aadama e yeeso koronaawiris. En njiyii otooji pattamlami nana ndarii e mooftirɗe mum en sabaabu nde hay gooto waawaa yaltude.
Balɗe seeɗa njonii, aduna tabitinde potal e nder renndo, potal ngal hay gooto waawaano miijaade.
Faayre yettiima moni kala. Nde ummiima ɗo nde wonnoo. Nde eggii doofolɓe ngam hoɗoyaade alɗuɓe e jom doole en. Nde siftoronii ɓe, ko ɓe innama aadee en. Nde feññinanii ɓe ƴiiƴam ina doga e ɓalli maɓɓe. Yoo ɗum wallit faamde parwugol aadee en, muuyaaɓe hoɗoyde e asamaanuuji, jooɗtoriiɓe waawde fillitde e taktaade neɗɗo mbele ina ɗaminee wuura haa bada. Yoo ɗum wallit faamde ƴoyre neɗɗo ina waɗi ɗo haaɗi e mbaawka Jom asamaan. Balde seeɗa tan njonii : ko tiiɗi, sikkiteede; doole wonntude leefre, mbaawka wontude ballondiral e diisondiral. Balɗe seeɗa tan, njonii, Afrik wontude doŋre hoolniinde. Koyɗol wonntude fenaande. Balɗe seeda njonii, aadee wattude haqille e faamde ko henndu meeru e punndi meeri.
Holi enen ? Holi qiimaa njogi-ɗen ? Hol ko mbaaw-ɗen e yeeso Koronaawiris ? Njebbilo-ɗen ko adii ina ara fodoore. Miijto-ɗen e aadeeyaagal men e nder nduu adunaaru ɗalɗaandu e oo koronaawiris. Keddo-ɗen e nokkuuji men, miijto-ɗen e nguu ñawu kuuɓtidinngu aduna. Njiɗondiren gila e nguurndam !
Winndannde Mustafaa Dahleb mo leydi Caad
Fuli nde ko Umaar Jibi Njaay, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ndar Senegaal