Ñande talaata 31/10/2006, saanga waktuuji 5 kikiiɗe, to Jooɗorde Dente (Palais des Congrès), Goomu Hakkunde Halifaaɓe laamu toppitiingu Rewindo Daawe Demokaraasi yuɓɓinii jonnde e ko feewti e njuɓɓudi woote garoowo ñande 19/11/2006.
Tawtoraama jonnde : to bannge laamu ko Kalifu Koolaaɗo Kuuɓal Ardorde CMJD (Goomu Soofaaji/Militeer ngam Nuunɗal e Demokaraasi), Habiib ɓuldu Hemet, Kalifu geɗe Nderndere, Mohammed Ahmed ɓuldu Mohammed Lemin, Mawɗo CENI (Commission Electorale Nationale Indépendante : Goomu Ngenndiyankeewu Jammbureewu toppitiingu Woote), ….., e Mawɗo HAPA (Haute Autorité de la Presse et de l’Audio Visuel : Ardorde Toownde Jaaynirɗe e Jiytinirɗi), Me Aamadu Tijjaani Baal ; tawtoraama jonnde ndee kadi arɓe e innde partiiji e jaaynirɗi leydi ndi bismaaɓe heen (ina heen Fooyre Ɓamtaare). Ginol golle jonnde nde ko toɓɓe nay : njuɓɓudi jolal woote (campagne électorale); Golle ñande woote ; Ƴeewooɓe woote oo (observateurs); Geɗe cariiɗe.
Caggal nde Halifaaɓe laamu ngu kolli miijo laamu ngu e ɗee geɗe, ɓe piri ɗum, ɓe pacciri ɗum ko juuti, tawtoraaɓe ɓe kolliti heen miijooji mum en, wonande kala jiɗɗo haalde heen huunde. Nulaaɓe laamu ngu tonngii miijooji ƴeftuɓe konngol ɓee. Kono ina wayi no miijo laamu ngu no ardi nii ko noon heddorii, hay so wonii woon e geɗe kenanaaki woon e bismaaɓe ɓe.
E raɓɓiɗinaade, ko ɗee geɗe garooje peeñi toon, njiɗaa yo ɓesngu ngu humpite ɗum no haanirta nii. Njuɓɓudi jolal woote ɓoon e partiiji ɗaɓɓiino e laamu ngu hoto tillisaaji mbaɗe hikka e woote paaɗo arde oo. Kono Kalifu Geɗe Nderndere holliti ko tillisaaji ɗi, e kala dingiral ene njamiraa yo kuutore e dow sarɗi : partiiji ɗi fof poti e dingire he ; mo woni kala hade mum feŋde tilliisa mum yo hollit jooɗaniiɓe laamu ngu sahaa nde feRata tilliisa mum, e hol to feRata mo.
Mawɗo HAPA kollitii caɗeele waawde fotndude 1600 doggol to bannge Rajo e Tele. Kono ɗum fof e wayde noon ma wood ko waɗaa tawa ko ko nafata, tawa mo woni fof ene yiyta heen hoore mum. Partiiji ɗi mbasiyaama ko heblu terɗe mum en, e ko feewti e maandeeji doggi ɗi, e no wootirtee, ekon. Partiiji ɗi ngullitiima wonde ko pamare doole, etee laamu ngu leelii yettinde ɗi ballal fodannoo ɗi. E dow ɗuum Halifaaɓe laamu ngu kollitii wonde fotde 140 miliyoŋ ugiyya yaltinaama feewde e partiiji ɗi : feen feccere ma heɓe jooni ; feccere heddiinde nde ko caggal woote oo, e fawaade e ko parti fof heɓi e daaɗe. Ñande woote Ko feewti e woote oo, Kalifu geɗe Nderndere hollitii wonde gollorɗe woote ɗee fof keblaama haa timmi, birooji woote ɗi ɓallinaama koɗorɗe wootooɓe ɓe, ardiiɓe birooji ɗi toɗɗaama.
Kono so tawii Partiiji ɗi njiyii ko feewaani heen, so woon ko ɗi njiyi ma njawi e toɗɗaaɓe yo ngardo birooji woote ɗi, eɗi mbaawi wullitaade ɗum ko yaaccii. Partiiji ɗi kollitii kulhuli mum en ɗi njogii, e fawaade e ko ɗi puɗɗii yiyde, ko wayi no jinngere wonande woon ɗiin doggi, ummoraade e njuɓɓudi laamu ngu. E dow ɗuum, Kalifu Geɗe Nderndere, e Mawɗo CENI, e Mawɗo HAPA kollitii keɓagol mum en e rewnude woote oo laawol, e nuunɗal, e potal fooɗondirooɓe jappeeje ɗe, gila e heblo, e birooji wote, e limgol daaɗe, ekon.
Laamu ngu ma toppito njoldi (daabaa) joo- ɗantooɓe partiiji ɗii (maa doggi ɗi) e nder birooji woote, gila biro woote haa nokku jooɗorde laamu. ƴanti heen, e nder kala biro woote, caggal ɗe wakannde woote yuppaa, limaa, seedantaagal golle biro ngo winndaa, kala jooɗaniiɗo ɗoon doggol maa parti ma heɓ tummbitere seedantaagal limgol daaɗe ɗee.
Ƴeewooɓe woote : Ƴeewooɓe maa sunnotooɓe so woote oo ene rewi laawol maa alaa toɗɗaama, woon heen jeyaaɓe e leydi ndi (pelle ɗe ngonaa laamuyankooje), woon heen ummortooɓe caggal leydi (Fedde Dowlaaji Dentuɗi, Fedde Ngootaagu Afrik, Fedde Dowlaaji Arab, Fedde Ngootaagu Orop, Fedde Farankofoni, ekon). ɓoon heen fuɗɗiiɓe naatde leydi ndi e yahde nder diiwaanuuji ɗi. Ñande woote nde, ma ɓe newnane daabaaji, ma ɓe njetto kala nokku mo ɓe njiɗi yettaade, ko aldaa e haɗiinde. Holliti ɗum ko Koolaaɗo Kuuɓal Ardorde CMJD.
Geɗe cariiɗe : Halifaaɓe laamu ngu kollitii wonde sabu yiɗde laamu ngu fotndude fooɗondirooɓe jappeeje ɗe, ɗum addani laamu ngu ƴeftude kuulal wonde kaala neɗɗo mo laamu ngu toɗɗinoo e golle mum, so tawii ko cippirteeɗo (pooɗondirteeɗo) e woote he, oon foti ko ƴeftude fooftere mum (congé), waasa huutoraade kaɓirɗe laamu, fota e heddiiɓe ɓe.
E tonngol, yimɓe fof mbasiyiima yo woote oo rew laawol.ɓasiyaama kadi feewde e ɓesngu Muritani yo golle njuɓɓine, e nder gure ɗee, e dow paamondiral, e muñal, e diisnondiral, e jokkere enɗam.
Aamadu Umaar Jah, nelaaɗo Fooyre Ɓamtaare


