vendredi, octobre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordePolitikLaamu ñukkintoongu ɓiɓɓe leydi

Laamu ñukkintoongu ɓiɓɓe leydi

Nduu lewru kadi sooynaani jikke, gajaaɗe na njokkondiri ndartaaki. Caggal haala Neema ngadduka coow e njiylawu kaŋŋe ɗo laamu ɓolata miskineeɓe jawkal mum en, e fitina ɗum waawi jibinde, jaaynde Al Akhbar, hono no heewnoo waɗde, saaktii ajaande woɗnde.

Jaaynde ndee wiyi wonde, laawol ɗiɗmol ko laamu nguu ina etoo soodde kaɓirɗe ñukkindo yimɓe, caggal nde ɓe njiyti wonde ngu etinooma ñukkindaade ɓiɗɓe leydi ndii ko adii ɗuum, tawi rewraani e juɓɓule kisal e kabaruuji leydi ndii.

Tee e nder ɗuum, leydi men pertii heen miliyoŋ e feccere dolaar (hedde 570 miliyoŋ ugiyya). Caggal ɗum noon, ɓe nanngii italinaajo gooto ine wiyee Gustavo Vesirto, ɓe coki ɗum ko ekkol polis. Ɗumɗoo noon, e wiyde parti biyeteeɗo UNAD,  “siftinta en ko hafeere Senusi, tee ina ñiiɓna e nder aadaaji laamu nguu, dahgol yimɓe ngam juloraade ɗum en”. E nder ɗuum, UNAD wiyi “ina luundii noo feewi kala feere ñukkindagol ɓiɗɓe leydi ndii, tee ina ɗaɓɓi e laamu nguu nde ɗooftotoo sirluuji e jokkondire yimɓe, hono no wiyraa e doosɗe leydi hee nii”. Aɓe ɗaɓɓi e laamu hee nde “huutortoo jawdi leydi ndii e nafoore yimɓe leydi ndii, waasaa ñukkindoriraade ɗum en.” Ɓe mbiyi aɓe ɗaɓɓi e laamu nguu nde “ɗooftotoo hakkeeji tumarankooɓe”, yo ɓe “ñaaw italinaajo oo, walla ɓe ngoppa mo, ɓe mbaasa sokde mo e fenaande”. E ɓe ɗaɓɓi kadi wiɗto tawa juɓɓule leydi ndii e caggal leydi kalfinaaɗe ɗuum ina njeyee e wiɗtooɓe” ko haalaa koo.

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments