11 mai 2013
Addata likƴere ko yah-ngartaa henndu nder poofirgol neɗɗo. Saabotoo oon yah-ngartaa ko dillugol ɗaɗol tino “ jofekuusol ” (pneumogastrique) sabu baylagol ngonka nokku (nguleeki walla yiite) ɗo ngol rewata ɗoo.
Likƴere ina heewi arde e neɗɗo e sahaa mo yiɗaano ; ina heen sahaaji nii ina tampina neɗɗo. Ina heewnoo so joom mum “ hulɓinaama ” likƴere ndee dartoo.
Kono ina woodi peeje goɗɗe.
Ina e ɗeen peeje, ƴettude ɓooɗere galaas fawa ɗum e dow wuddu mum, sibu won ɗaɗol jkoondiri ndu e biiwol. Ina woodi feere woɗnde, so hooynaade haa hoore mum leƴƴitoo caggal, golƴoo ndiyam, walla turoo haa waare mum tukkoo e horde yardude ndee, yarda noon ndiyam ɗam. Feere woɗnde kadi ko muccude ɓooɗel suukara cuuwangel e biineegara…
So tawii ɗum fof nafaani, ajjo, wooda ɗo ɓil-ɗaa koyɗe maa, wooda pooɗanɗo ma balaɓe maa. Walla wooda ɗo nangti-ɗaa, mɓeelaa. Ɗumɗoo ko mbele ɓalndu maa ina fooƴtoo, so won ɗo ɗaɗol ɓiɗtinoo e keeci maa, ɓiɗtitoo.
Ina waawi noon likƴere ndee saloo dartaade fotde balɗe walla jonte… Oon sahaa ina gasa tawa ɗum jokkondiri ko e ñawu (ko nanndi e cumɓerel walla jabet, ekn…) walla tawa joom mum ina ƴetta safaara, ko nanndi e leɗɗe ɗeeƴnooje… Ko waawi heen wonde fof, so likƴere juutii dartaaki, ina moƴƴi joom mum yaha to cafrowo…
Bookara Aamadu Bah


