Elewaaji ekkol Haayre Mbaara (1961-1969) teddinii Mammadu Siley Bah
Ɗum waɗi ko ñalnde 25 sulyee 2021 to Wocci. Almuɓɓe ɓe o jannginnoo ekkol Haayre Mbaara, njuɓɓinii to galle makko ɗoo, kewu teddungal ngam jaarde mo e golle makko moƴƴe ɗe o gollunoo, so jannginde ɓe haa ɓe ndursi. Seede mum ko arnooɗe ɗoon teddinde mo ɓee, yoga heen ko jagge mawɗe.
Kanko Mammadu Siley Bah, o jibinaa ko 1940 to Wocci. O waɗi jaŋde makko ko to Ndar, caggal ɗuum to Ekkol jannginooɓe to Butilimit ɗo o heɓi seedantaagal makko janngingol e hitaande 1958. He nder golle makko, o ardiima ekkol Haayre Mbaara hakkunde 1961 e 1969, caggal ɗuum ekkol Baabaaɓe hakkunde 1969 e 1974. He nder ɗuum o jannginii ujunnaaje ujunnaaje neɗɗo, o ɓoori ɗum en humambinnaagal, Alla rokkii mo heen wune e teddungal mawngal, seede mum ko teddungal o teddinaa ngal. Sabu makko waɗirde gollal ngal yiɗde e goongɗinde wonde jannginde, rokkude ganndal, jeyaa ko e dewal Alla, jeyaa ko geɗe dimɗinooje neɗɗo, moƴƴinooje nguurndam mum. Kala ɗo taw-ɗaa mo, to ekkol, he bolol, to galle makko, o woni tan ko e jannginde, jannginde ganndal, findinde, jannginde nguurndam. Ko o « neɗɗo korsinɗo golle, deenɗo pinal leñol mum, korsinɗo enɗam mum. Ko o demoowo mo tampataa, deenɗo jeyi leydi. Konngol makko ko : lislaam, ganndal, leydi e golle ». Coccorgal makko ko « Gollaade, gollaade, gollaade ». Won biyɗo « galle makko ko galle yimɓe fof. Kala naatɗo heen ƴettat laawol ekkol, rimɗa. Maa toppite, ñammine, wuppanee, haa wonta neɗɗo galle ».
Ko mbaaw-ɗen wiyde tan, ko ɓeeɗoo jogiiɓe ngoo miijo moƴƴo, so teddinde e mawninde ceerno mum en, ko yo ɓe nganndu wonde jaŋde maɓɓe barkinii. Yo Alla yoɓ ɓe moƴƴere ! Haa teeŋti noon kadi ko ɓe padaani haa joomum wirnoo, ɓe ngona e mantude. Kewuuji baaɗi nii ine njanngina sukaaɓe, nganndina ɗum en golle moƴƴe potɗe ñemmbeede.
Fooyre Ɓamtaare