dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeJoloojeMawɗo hilifaaɓe yeeso depiteeji : Gooto kala anndii ko dadii

Mawɗo hilifaaɓe yeeso depiteeji : Gooto kala anndii ko dadii

Nder demokaraasi, njuɓɓudi laamu tuugii ko e calɗi tati :

  • laamu ciynoowu hono  » guwarnama  »  
  • laamu carɗinoowu (lelnoowu doosɗe sariya) hono  » parlemaa « 
  • laamu ñaawoowu (ñaawoore) Heen salndu kala ina foti rimɗude golle mum hay so tawii noon jotondire ina ngoodi hakkunde majji.

Ko laamu ciynoowu hono guwarnama halfinaa jiilgol geɗe leydi kala e gardagol hooreejo leydi (persidaa) mo ɓesngu wootani haa laamii.

Laamu carɗinoowu, hono parlemaa halfinaa ko lelnude doosɗe sariya leydi, kañum e horo walla juurnitagol golle guwarnama soi na ndewi laawol walla ndewaani.

E nder heen ni iso tawii keewal depiteeji ɗi teskiima wonde golle guwarnama o peewaani, eɓe mbaawi liɓde guwarnama o e rewrude e woote, ɓe njandina ɗum. E oon sahaa alaa e sago guwarnama keso toɗɗee. Laamu ñaawoowu kañum huutortoo ko doosɗe sariya leydi ndi ngam ñaawde kala luure e tooñanngeeji e nokkuuji kala, e fannuuji kala (yo won hakkunde neɗɗo e neɗɗo walla hakkunde dente, pelle, hakkunde liggotooɓe e ligginooɓe ekn.). Muritani noon ina waawi wiyeede woni ko e etaade tabitinde laawol demokaraasi tuugingol e calɗi tati ɗi.

– Caggal woote gardagol leydi baɗɗe e lewru marsa 2007  » guwarnama  » keso toɗɗaama. Gardiiɗo guwarnama (premier ministre) o arii, ñalnde 31 mee 2007 hollitde dipiteeji ɗi tuugnorgal mum politik. Dame tuugnorgal makko ɓurɗe teeŋtude ko ɗee- ɗoo : Hormaade ceerungal hakkunde calɗi laamu tati ɗi.

O huniima maa laamu ngu hormo ndimaagu parlemaa o kam e ñaawirɗe leydi ndi e yeeso waasde naatde e golle majje. E nder heen o hollitii ma o addan parlemaa o eɓɓaaɗe doos- ɗe ɗiɗi ngam sompude juɓɓule ɗiɗi teeŋtuɗe hono ñaawirde rowrowre (Haute cour de justice) e goomu diisnondiral ko fayti e geɗe renndo e faggudu. Ina jeyaa e golle ñaawirde rowrowre nde, ñaawde mawɗo leydi kam e gardiiɗo guwarnama e jagge guwarnama oo kala so tawii won golle bonɗe mbaɗi. Wonande goomu diisnondiral ko fayti e geɗe renndo e faggudu, kañum fotata ko wallitde guwarnama o e sakkitde peeje jowitiiɗe e faggudu e renndo. Ko noon ne kadi gardiiɗo guwarnama oo hollitiri wonde ngootaagu leƴƴi leydi ndi ko ngoƴa maɓɓe dowrowo.

E nder ɗuum o wiyi aɓe keɓii e ñawndude caɗeele jolnooɗe e duuɓi ɓennuɗi ɗi. Ɗum noon, e wiyde makko haa hannde, rewrata ko e gartirgol Muritaninaaɓe taccinanooɓe e hitaande 1989 e kala moolinooɓe to Senegaal e to Mali e ko ɓuri yaaccaade. O wiyi kadi wonde saŋŋa jowitiiɗo e warngooji ɗi maa ñawnde. Wonande macungaagu o wiyi wonde maa eɓɓaaɗe doosɗe laaɓtuɗe njettine parlemaa o ngam yimɓe ndaña no kaɓtorii kala ko faati e yiɗde waɗtude neɗɗo jiyaaɗo (maa maccuɗo). O feeñninii kadi yiɗde maɓɓe yuɓ- ɓinde ceŋɗe laamu ɗe kala mbele ina mbaawa difaade ko poti difaade ko, laamu ngu wona laamu ɓiɓɓe leydi ndi kala ko aldaa e paltoor. E nder heen ñaawirɗe ndokkee mbaawka timmuka, laawi demokaraasi teeŋtinee haa arti noon ko faati e kormagol pelle politik luulndii- ɗe laamu (luulndo politik).

Caggal nde gardiiɗo guwarnama o joofni, ko lanndaaji depiteeji ɗi, e daaɗe yonaaɓe mum en, ƴetti konngol. Miijooji depiteeji ɗi, teeŋti noon e depiteeji luulndo ngo, ko hollitde hay so tawii tuugnorgal ngal ina laaɓti, ina waɗi toɓɓe kimmuɗe, ɓuri tiiɗde ko faamde caɗeele leydi ndi ɗo tolnii hannde ɗo kam e tammpere ɓesngu ngu, tampere duumiinde ko ina wona jooni duuɓi e kitaale. O naamndaama hol no o anniyirii wallitirde ɓesngu ngu (yimɓe ɓe) kam e jawdi ndariindi ndi sabu ko e fatra caɗ- tuɗo wonaa (gila e tiiɗgol cogguuli haa e Rakkeende nguura e ndiyam njareteeɗam. Hol laabi deweteeɗi haa ñawndugol haa saŋŋaaji peeñnooɗi e kitaale jawtuɗe ɗe mbaawa ñawndeede, tawa ɓerɗe ina mbaawa ruttondirde.

To bannge ngalu, dipiteeji keewɗi kollitii moƴƴi ko horo walla wiɗto laaɓtungo waɗee wonande golle laamu njaltungu ngu, teeŋti noon tawde laamu kesu ɓennungu ngu ŋirriima wonde woppirii laamu kesu ngu booñuuji laamu ngalu keewngu tawi e oon sahaa gooto, laamu kesu ngu ina woytoo ca- ɗeele ɗe roni ɗe. Toɓɓere jaŋde leydi ndi no boniri nii ina jeyanoo e ngoƴaaji depiteeji ɗi. Ko noon ne kadi ɓe kollitiri yiɗde maɓɓe yo haala dorog o laɓɓitine haa laaɓa, sariya rewee, hay huunde heen waasa tiɗ- ɗeede. Won depiteeji kadi kolliri wonde Muritani fotaani jogodaade e dowla Israaiil jotondiral. Caggal konnguɗi depiteeji ɗi, gardiiɗo guwarnama o waawii jaabtaade naamne ɗe kala e hollitde yo yimɓe njogo njoorto moƴƴo e hoolaare sibu kamɓe eɓe nganniyii siynude k oɓe mbiyi koo kala. O hollitii nii wonde alaa ɗe leydi ndi wondi ɗe ñawndotaako.

E oon ñalawma noon, nde depiteeji ɗi e gardiiɗo guwarnama o ceertata nde mo woni heen kala ina weltii sabu yaakorii ko waɗii fotde mum : guwarnama o wiyata ko hollitii tuugnorgal laaɓtungal, katojinangal ngam ummitinde leydi ndi. Depiteeji ɗii ne mbiyata ko kollitii ngoƴaaji ɓesngu tooɗiingu ɗum en ngu, etee anndinii guwarnama o wonde golle mum kala ko koreteeɗe. Ɓeydi weytaare nde kadi ko ngalɗoo pottital yaltinaama e rajo e tele leydi ndi haa yimɓe mbaawi heɗtaade e seedtaade.

Kajjata Maalik Jallo

Njuɓɓudi Asammbele

Asammbele Muritani waɗi ko tanndale joy (5) : tanndalde jambureeɓe ; tanndalde partiiji laamu (partiiji ballitnooɗi toɗɗaaɗo hooreejo leydi o), tanndalde RFD, tanndalde UFP e tanndalde Islaah e mbayliigu. Tanndalde alaa e sago waɗa ko famɗi fof depiteeji 10. Ko hooreejo asammbele e sukkuɓe mum njoyo ɓe kam e hooreeɓe tanndalle e Goomuuji ɗi toɗɗotoo lajal batuuji asammbele.

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments