Kewu o udditiri ko seppo cosaan : cate Nuwaasoot e huunde e cate nder leydi. Denndaangal pinal fulɓe e faggo mum en hollitaama ɗo : gila e koltu maɓɓe (comci e cuɗaari), haa e golle maɓɓe (awo, ndema, ngaynaaka, mbayla, ɗatngo) kam huunde e geɗe pinal, ko wayi no juurgol koondi. Yejjitnooɓe ɗeen geɗe fof, ciftorii ɗe ñalnde heen, won heen ronkuɓe nanngude gonɗi mum en, ɓe nganndaano ɓee ne, won ko njiyi e pinal men ndeen. Ɗum jiidaani e jimɗi jahdooji heen ɗi kam e jime kese pentaaɗe ko ɓooyaani. Min njiyii toon sukaaɓe rewɓe waɗɓe ñarugal mum en haa timmi : paɗe mukke, gude goro, wutteeji rommbal, kaalaaji folmaat, ina tammbii lehe, beɗi, ina caddi cakkaaji ɗalawali, kaŋŋe mbuure, ina ceŋi kootone doɓɓe, jawe juuɗe, pegge, ina moorii jubbi tippaaɗi korbooje … Ko maa njiyraa gite maa tan, hunuko waawaa ɗum jantaade. Min njiyii toon rewɓe fulɓe ina njo- M gii boloŋaaji baɗetenooɗi nebam sirme, ina tammbii beɗi hippirtenoon- ɗi lahe kosam, ñorɗe, kumballi, ɓirduɗe, kore, ɓoggol daɗorgol, burgal … A ɓe njogii baage Yoogirɗe : ina siftina en yaraano na’i. Aɓe ndoondii lahe, aɓe cippa haaɗi haaɗa e barja….

Min njiyii toon pullo ina wuundii borti M kecci, ina wakkii rajo e mo fawi heen Sammba Demmba, ina wakkii jammbere e saawdu, ina waɗi tenngaade, ina saddi talkuru makatuumru. Min njiyii toon golle ndema : gila ina lewee, haa ina jabbee, haa yettii kiwal…
Min njiyii toon ndiftungu : no yombayɓe mbaɗirtunoo, ko ɓoornotonoo, no diftertenoo haa e juurgol koondi, haa e jimɗi muuɗum : gila e “mbay jalaala” haa yettii “caayoo ndella oolel” e “miin koy mi dañii belaa” …
Min njiyii toon subalɓe awooɓe ina njogii saakitaaji, ina njima pekaan, ina mbakkoo. Min njiyii toon wayluɓe ɓaleeri e kaŋŋe fof. Gooto e maɓɓe, hono “Baylo leñol” wiyi : “mbayla ko meccal gidingal tellaade e nder bani aadama en ngam wuurde, nguurda, mbaawa reenondirde.” “Ina woodi mbayla cuɗaari, mbayla nguurdeteeka(jale, jammbe, cakaaɗe, seremaaji, ) mbayla ndeentorteeka : (idii ko tafngo kaɓirɗe waaño, wolde). “Ina woodi mbayla ñarugal : jawe kalkal, cakkaaji …” Wayluɓe rewɓe kam en moorat, (jubbi karwaas, jubbol tiinde, jamana kura …) walla maha looɗe. Min njiyii toon sakkeeɓe, ɗatooɓe paɗe mukke, ɓolɓolte e cumaaɗe kala. Ko min njiyi toon ko jaŋtodtaako, ko maa njiyanaa hoyre maa tan !

Ciimtol Bookara Aamadu Bah


