Seedantaagal Goomu kooninkooɓe e laamu mum
Ñalnde 28 noowammbar, Kolonel Eli wul Muhammed Faal, hooreejo leydi hollitii golle Goomu kooninkooɓe kam laamu mum.
Kooninkooɓe ngam Nuunɗal e Demokaraasi huniima wallude ɓesngu Muritani tamde fiyakuuji mum e rewrude e woote bellitaaɗe, laaɓtuɗe, nuunɗuɗe ngam sompude Dowla Demokaraatiyanke …». «E nder ɗum oɗon nganndi golle keewe mbaɗaama e daawal ɓennungal ngal : “… Binnditagol waɗaama ngam lelnude doggol woote moƴƴol ngol yimɓe fof njaɓi … Goomu woote Ngenndiyankeewu, Ndinɗungu (CENI sosaama, tawi terɗe mum toɗɗaa ko caggal nde yimɓe fof ndiisnondiraa. Doosɗe leydi ɗe kadi memtaama mbele lomlomtondiral e gardagol leydi ndi jamyamal ina aamnoo. Ɗum jaɓaama e rewrude e referendum mo yimɓe kala mbeltii e njuɓɓingol mum. Ko noon ne kadi sariyaaji jowitiiɗi e baylugol njuɓɓudi ñaawoore kam e wellitaare jaayɗe njaɓiraa. Ardorde Toownde Jaayɗe kam e Goomu Ngenndi Jojjanɗe Aadee cosaama.
Laabi woote njuurnitaama, laabi kesi gaddanooji rewɓe heɓde fotde 20% siisuuji depiteeji e konseyeeji meeriiji, lelnaama. Daawal gadanal woote meeriiji e depiteeji yuɓɓinaama yontere ɓennunde nde e nder wellitaare e nuunɗal ….
To bannge faggugu e renndo, Tabitingol politik «Gardagol moƴƴol» moƴƴitinii jiilgol ngaluuji leydi ndi, kam e cemmbingol kaalis leyd ndi, e muumtugol ñamaande leydi ndi rewetenoo, kam e juurnitagol nanondire e piɓondire ɗe moƴƴaano e leydi ndi, kam e keɓtugol hoolaare ñamlirooɓe kaalisaaji.
Denndaangal ɗeeɗoo geɗe ngaddanii nguurndam ɓesngu seɓorde. To bannge winndere nde, Muritani heɓtii palaas mum mo Alla waɗi, so wonde e sato Arab e Afrik, caggal nde keneeli bonɗi ɗi nduuñtaa.
Muritani heɓtii faayiida mum e nder winndere nde, sibu e ndi teskaa tee hormaa e denndaangal nokkuuji mayre. Musiɗɓe tedduɓe, en mbaawii, e nder lajam daɓɓal, waɗdude golle mawɗe sanne e taƴtude daawe mawɗe feewde e compugol demokaraasi goonga goonga kam e nuunɗal e jiilgol moƴƴol keɓe leydi ndi. Ɓesngu men hollitii mbaawka mum tamde fiyakuuji mum ngam naatnude kesamkesaagu e ƴellitaare e ɓamtaare.
Min pellitii ɓeydude njoɓɗeele gollotooɓe laamu fotde 50% tuggude saawiyee 2006. Paasiyoŋaaji heɓɓe alteret maa ɓeyde fotde 20%. Nafoore Kees Ngenndi ngam Kisal e Ñabbuuli (Caisse Nationale d’Assurance Maladies) maa yaajtine haa yettoo denndaangal foksineeruuji Laamu, denndaandal heɓɓe alteret, denndaangal parlemanteeruuji kam e ɓesnguuji mum en. Ma min njokku, e no ina aamnoroo kala, ustude njaru geɗe nguura ɓur- ɗe hatojineede …
E fawaade e aadaaji men muñondiral kam e paandaale ngalɗoo daawal, en pellitii yaafaade waɗnooɓe warhoore joopiiɗo Kisal Dowla rewrude e jamfa. Miɗo yenanaa janngo leydi ndi maa moƴƴu, tee ɓesngu Muritani toowngu ngu maa waaw hisnude denndangal ɗeeɗoo keɓe tee maa jokku golle ngam sompude Muritani bellitiiɗo, dentuɗo, contuɗo»
Firo Bookara Aamadu Bah


