dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMMbifen duɗal men

Mbifen duɗal men

So en mbaɗii seedataagal, ma en taw won ko dañaa haa heewi, enen fof e famɗude doole. Keɓal ɓurngal mawnude, ko yaltude ndee tan, sibu eɗen nganndi newaaki. ;iɗi, ko idan, puɗɗori-ɗen ko ñamaande ngam yaltinde tonngoode 31, hannde, en njettii Alla, Fooyre Ɓamtaare difii hoore mum. Tati, mbaydi jaaynde nde seɓorii no waynoo adan nii, alaa ko jaayɗe jaltooje ɗo e Farayse walla Arab, ndaɗi nde to oon bannge. Nayi, en etiima feeñninde heen ñamri njahdoori e ngoƴaaji yimɓe ɓe.

Kono banndiraaɓe, to bannge ko ŋakki, limdodtaako. Ko ardii fof, tee ɗum ko huunde nde faamnaaki, caɗeele njeeygu jaaynde nde. Sibu ujunere tumbitere muulaten, kono ina lammba. Eɗum haawnii, sibu ko wullata ina yiɗi leñol ko, ina daranii ɗum ko no wayi heewde nii, so gooto fof ƴettuno tumbitere, maa wood heewɓe ɓe keɓaani. Ko addi bone ? Addi bone, ko mbiruuji ina keewi, kono cippirteeɗi heen keewaani. Kono ɗum fof e wayde noon, won tiiɗniiɓe wallitɓe tigi rigi jaaynde nde; yo Alla semmbin doole maɓɓe. Eɗen nganndi kam geɗel : so yimɓe ɓe mbaɗii no mbaɗata e kewuuji nii walla e ittii seeɗa e ko mbaɗata e jeeyngal koye mum en ko, maa Fooyre Ɓamtaare ɓamto.

Ko goonga nii yimɓe ɓe ɓuri softande ko ɗo njiyetee, nanetee, kono coftanaani tawo no haanirta nii ɗemngal ngal, ɗum noon leñol ngol. ƴimɓe ɓe ɓuri tawo softande ko gulaali goɗɗi, ɗo ɗamaawu “dañde palaas”, walla “wonde huunde” woni, coftanaani waɗde ko yiytinii tawa ko e nafoore renndaande, tawa ko huunde tabitnde, laatiinde. Kono eɗen cikki tan yiɗde leñol mum fuuɗɗortoo ko daranaade ɗemngal mum, sibu, “ko ɗemngal woni fittaandu leñol, ko leñol woni fittaandu ngenndi” .

Ko ina seedtoo ɗum goɗɗum, e woote gardagol leydi ɓennuɗe ɗe, en njiyii, ñande kanndidaaji ɗiɗi cakkitiiɗi ɗi kuccondiri to tele to, naamnal ɗimmal ɓe naamnaa, ngaal naamnal faati ko e pinal e haala ɗemɗe. Haala ɗemɗe wonii ngoƴa ɗimmo walla nii dowrowo dowla, “mbiruuji leñol” mbaawaa winndude e tarde e ɗemngal leñol mum en. En njiyii nii won waɗɓe ɗum e tuugnorɗe mum en politik, tawi ko ɓiɓɓe leñol ngol, “yo ɗemɗe ngenndiije keptine” tawi meeɗaa ɓawlude e golle ɓamtugol ɗemɗe. Eɗen njiɗi haala ɗemɗe ɗe haalee, kono en njiɗaa haala majje waɗtee kuutorgal ɓolal, eɗen njiɗi hujjaaji leñol ngol njooltee kono en njiɗaa ɗi mbaɗtee kuutorɗe ɓole.

Ngannden kadi leñol waawaa ɓamtoraade yiɗde mehre. Kala jiɗɗo ɗemɗe ɗe, kaaloowo haala majje, ina moƴƴi tawa ina yiyee, walla kam nanee ɗo ɗe ngolletee : ko ɗum addata hoolaare. “Miɗo yiɗi leñol”, “ko mi mbir leñol” e haala tan, alaa ko jibinanta leñol hay batte.

Fooyre Ɓamtaare

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments