jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilMiijoMiijo : Ɓoorniiɗo ko fotndaaka e mum feewnittaako

Miijo : Ɓoorniiɗo ko fotndaaka e mum feewnittaako

Ñaamɗo ɓiɓɓe leɗɗe ɗe ɓenndaani, heewaani dolirde no yiɗiri nii. Ene gasa nii joom mum waasa dolde, ko ɗuum jibinta ɓuutandere, walla joom mum dola, kono tawde ñaami ko ko ɓenndaani, lammo-lammo oo jibinana ɗum cum-ɓerel, keewngel waɗtide likƴere heewnde saabaade rafi ɓernde. Alaa heen fof noon ko moƴƴi e joom mum. Ngonka kaaɓniika ngoɗka kaa, ko soodde comcol ñootangol haa gasi, tawa wonaa e mum fotndanoo nde hettetee ndee. Maa faaɗii, maa ɓurtii joom mum.  Ɗoo ne kay, alaa heen fof ko moƴƴi.

Heewi wonde tan ko inta aanniinde, no suudu wiindu niɓɓuru, ruŋtiindu wuro yulndu e wuttulo. Kala baalɗo e mayru, ene hasii hinkiƴinoo, woni ronka ɗaanaade, walla hay so ɗaaniima ne harataa. Naamnal noon ene ara ɗoo. Holi ko soomii e kaa haala kippiika? Haawnaaki so ka hippitiima ɗum laaɓa. Ngam ɗum ɓura laaɓde, ngartat mi ko e helmere Demokaraasii.

Ellee gooto fof, walla leydi fof ene joganii ɗum firo ngo jiidaa e ngo ngoɗndi ndii jogii kaa. So en nduttiima caggal seeɗa, e duuɓi ɓennuɗi, waɗii sahaa, aduna oo feccinoo ko e baalaaje ɗiɗi mawɗe. baalaaje miijoyankooje, no lanndaaji dawrugol. Ngam ɓura faamnaade, naayorto ɗen ko bannge faggudu.

• Ene waɗnoo waalaare wiyoore «ngaluuji fof ko denndaaɗi, gooto fof yoo yiyto heen hoyre mum. Woto won tan ɓee ene neemii e dow keeceeje ɓee gaa tammotooɓe ɗe looraani tawi ko warñeende mumen sahirtee lacceeje won dow mumen ɓee».  yahdunooɓe ndeen waalare mbiyata ko ɗuum woni demokaraasii goonga oo . Ardinoo ndeen waalaare ko dental leyɗeele Sowiyetik en, (ko ngaal dental fusi haa arti hannde e Ruusii e leyɗeele tariiɗe ɗum, tawi kanum en ne ko e ngal dental njalti).

• Waalaare woɗnde ndee wiyi ko «gooto fof yoo ɗaccite golloroo no waawiri, ɓurɗo waawde fof daɗa, ɓamtoo, tawa ene waawi ligginde heddiiɓe ɓee ko alda e waawneede». Ɓeen ne mbiyi ko noon demokaraasii waɗirtee. Ngoon miijo, tammbinoo ɗum ko Leyɗeele Dentude Amerik.

Leyɗeele doofolle ɗee noon, ngootiri heen fof woodi e ɗee balaaje ɗiɗi nde rewi. Sikke alaa noon, ko ɓuri heewde e leyɗeele Afrik kam ɓuri naayoraade ko waalaare nde Amerik ardii ndee. Waɗde ko oon demokaraasii ɓurɗen ñeemtinde. Caɗeele noon ene heen sabu en teskiima, haa jooni leyɗeele afrik ndonkii deeƴde.

Won biyɗo noon, «haɗi afrik deeƴde, ko wayi ko no ɓoorniiɗo wutte mo fotndaaka mum nde hettetee ndee». Haa ko ɗuum saabii, won e leyɗeele, o faaɗa e mumen, won heen kadi o yaajira ɗumen haa ndonka feewnitaade. 

Goɗɗo oo wiyi, ko «demokaraasii afrik, wayi ko no ɓiɓɓe leɗɗe ɗe cuwaa ɓenndu tawo, ñaamɗo heen fof ronka dolde ɓuutee, walla dola kono aree cum-ɓerel». Ene gasa tawa ɗuum ene jeyaa e ko waɗi haa won heen ngoppi ko wonnoo golle mumen koo mbiyi ene ngolloyoo golle woɗɓe potnoo gollaade. Sabu e nder njuɓɓudi laamu, won halfinaaɓe yiilde golle paytuɗe e ndema, cellal, safaruuji, taariindi, faggudu, jokkondire, ñaawooje, pinal, coftal ɓalli, geɗe renndo, ekn…

Woɗɓe keedti ko e ndeenka e kisal yimɓe, ndeenka faggudu leydi, ndeenka keeri leydi, tawi won heen liggortoo ko bannge weeyo, woɗɓe ko bannge maaje kaaɗɗe, heddiiɓe ɓee noon ko leydi. Nammne potɗe naamneede hannde noon ko hono nii mbayi:
•Holi ko waɗi fotnooɓe toppitaade ndeenka yimɓe, leydi e faggudu  ene ngoppa ko ngollotonoo koo ngam heɓtoyde ko halfinanooɓe yiilo laamu leydi ngollotonoo koo?
• Mbele ko sabu yiilatnooɓe ɓee mbaɗaani liggey mumen haa timmi, waɗi joginooɓe ndeenka heɓtude golle e juuɗe mumen?
• Walla mbele dadiiɓe ɓee paayi ko yiilooɓe golle ɓee keedti ko e sewnde tan ene njara, kanum en ene maaya ɗomka?

Ko waawnoo heen wonde fof, faamaama tan kam, wutte biyateeɗo Demokaraasii mo Afrik tottaa yoo ɓoorno oo fotaani e mum. So tawi ko ɗum ɓiɓɓe leɗɗe wonnoo ne, maa wonii afrik heppu, ƴakki gila ɓenndaani, walla tawa wondi ko anndaa no ko ɓenndaani ƴakkirtee.

Yoo Alla rokku en faggitaade ko nafata en paggitoro ɗen no nafirta en, mbele gooto fof yiya heen hoyre mum.

 Malal Sammba GISE

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments