jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilPolitikMohamed Bazum fiilaama Hooreejo Ndenndaandi Niijeer

Mohamed Bazum fiilaama Hooreejo Ndenndaandi Niijeer

Mohamed Bazum fiilaama Hooreejo Ndenndaandi Niijeer ñalnde 21 Colte (Feeberiyee) 2021. O yahdi ɗiɗmol ko Mahamaan Usmaan meeɗnooɗo wonde Hooreejo leydi ndii he kitaale 1990.

O wattindii wonde ko Jaggal Ndernderi, Ndeenka e Geɗe Donaaɗi e Diineeje. O woni ƴamoowo hooreyaagal leydi ngam lomtaade Muhamadu Isufu, musiɗɗo makko, jahdiiɗo makko nder “heerto” (lannda) ngo ɓe ndenndi : PNDS, Heerto Ngenndiijo ngam Soisiyalisma e Demokarasi.

Holi Mohamed Bazum ?

Mohamed Bazum ko Niijeernaajo, o jibinaa ko 01 siilo (saawiyee) 1960 nder tunndu Diifa, fuɗnaange-rewo Niijeer, woɗɗaani keeri Caad e Libi. Jinnaaɓe makko ko durnooɓe hoɗatnooɓe Ngigimi e Nguurti e Bilabiriin, ɗee gure fof ngoɗɗaani Weendu Caad. Mohamed Bazum ko juulɗo mo laawol Sunniyankooɓe.

O jeyaa ko he Aarabeeɓe ɓe leñol Wulaad Suleymaan en taweteeɓe hannde hakkunde keeri leyɗe tati : Niijeer, Caad e Libiya. Ngol wonaa leñol mawngol haa noon fof, ko ɓe durnooɓe haa arti e nayi e gelooɗi, ko ɓe julaaɓe kadi. Ɓe ɓuri heewde ko to wuro Ngigimi.

Holi jaŋde Mohamed Bazum ?

Mohamed Bazum naati jaŋde duɗe laamu, caggal nde o janngi Quraana, ko to gurel tokosel Fuɗnaage-Rewo Niijeer ina wiyee Tekseer. Ɗoon o woni haa 1971 o fayraa Mayni-Soroyaa to o naati « koleysa ». O ɓenninaa kadi Guure ɗo o heɓi « berwe ». He 1975 o fayraa « liisee » Aamadu Kuuraan Daaga to wuro teeru Zindeer (ɓeenii won’de laamorgo Niijeer nde koloñaal fuɗɗi naatde leydi ndi). O heɓi ɗoon « bakkaa » makko he Coñce he 1979. O waɗoyi jaŋde rowrowre to UCAD mo Ndakaaru, o heɓii ɗoon seedantaagal ko faɗyti e Miijanteendi (philosophie).

Dille Dawrugol Mohamed Bazum

Nde o arti he leydi makko, o waɗaa jannginoowo ko fayti e miijanteendi nder liiseeji. Ko ndeen o naati he « senndikaa » jannginooɓe inniraaɗo SNEN, o jeytoraa he senndikaa ngenndiijo USTAN Dental Senndikaaji Gollooɓe Niijeer. Nde Niijeer muti e iiñturu haa yuɓɓini Kaaldigal Ngenndiwal he 1991, o tawtoraa e innde USTN.

Kanko e Muhamadu Isufu e woɗɓe, ɓe cosi heerto ngenndiijo ngam Demokarasi e Renndiyankaagu (PNDS-Tarayya) he lewru Desambar (Jolal) 1990. Hade makko ƴamde lefol hooreyaagal ko kanko wonnoo Hooreejo Yiilird Siynoore PNDS-Tarayya, o lomtii ɗoon ko Muhamadu Isufu. He hitaande 1998, Hooreejo leydi Ibrahima Baare Maynasara takki mo yiɗde warde mo, kannko koohowi dawrugo woɗɓe ɓe njaggaa ɓe mberlaa e dubbirɗe.

Mohamed Bazum wonii sarɗiyanke to Suudu Sarɗiyyeeji leydi Niijeer laabi keewɗi : 1993, 2004, 2011, 2016 ; fof ko e innde wuro Teskeer nder diiwaan Zenndeer ɗo o waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu makko. To Suudu Sarɗiyyeeji ko kanko ardinoo dental sarɗiyankooɓe PNDS-Tarayyaa. O jeytoraama kadi he Suudu Sarɗiyyeeji sabbordu hakkunde 2010 e 2011. Ciftinen kadi o wonii kalfinaaɗo kuuɓal ngenndi to jaggordu geɗe boowaliije e jokkondiral hakkunde 1991 e 1993. Nde Hamma Aamadu woni Jaggal garwaniwal, omo jeyaa e sarɗiyankooɓe sappo-e-nayo yan’dinɓe mo. He hitaande 1995 haa 1996, e 2011 haa 2016, Mohamed Bazoum waɗaa jaggal ndernderi, kalfinaaɗo ndeeka e njuɓɓudi laamu e geɗe aadaaji e diineeje. Ko ndeen o ardii ƴamtugol hooryaagal laamu ɗiɗmol Muhammadu Isufu.

Hooreejo leydi Niijeer keso

Ko ñalnde 31 Mbooy (marsa) 2019 o timmini toɗɗaaɗo ƴamanoowo PNDS-Tarayya hoore leydiyaagal kebornongal waɗde 2020/2021, lomtiiɗo Muhamed Isufu mo waawaa ƴamtude laawol tataɓol. Ko noon Doosɗe leydi ndi wiyri. E lewru Suwee (Korse) 2020, o yalti laamu ngam daranaade jeeyngal hoore leydiyaagal. Lomtii mo wonde Jaggal ndernderi ko gonɗo ɗoon jooni o, Alkaash Al-Haada. Ardii jeeyngal e kumpital makko ko Saani Muhamadu Isufu, ɓiy Hooreejo Muhamadu Isufu. He daawal gadanal « woote » ɗe ko kanko ardii, o heɓi 39,3 %, rewi e makko Mahamaan Usmaan dañɗo hedde 17 % pawɗo.He keɓe « woote » daawal ɗiɗmal o dañi ko 55,7 %, Mahamaan Isufu heɓi 49,3 % e wiyde Goomu kalfinaangu “wooteeji”. Kono senngo Mahamaan Usmaan jaɓaani kɓe ɗe. Maa ngullitoyiima to Ñaawirde Toownde ngam hollirde nguyka waɗii haa ɓurti. Nde njaltinten ndee winndannde tawi ñaawoore jolaani tawo.

O jeyaa ko he leñol pamarol

Jeytoreede Mohamed Bazum e ƴamal hoore leydiyaagal 2020/2021 leydi Niijeer, kam fof e jeyeede e leñol ngol jeyaaka e keeweendi, Aarabeeɓe Wulaad Suleymaani to Niijeer e Caad e Libiya, ina janngina ko heewi. Ina tinndina cellal dawrugol Niijeernaaɓe. E ko ɓenni ko “wooteeji” pawiiɗi e leñƴiyankaagal.

Won yahdaaɓe haa mbiyi o wonaa Niijeernaajo, hoto Niijeernaaɓe « ngootan Libinaajo », maa « Aarabe boɗeejo » (ƴeewee yeeso). Ɗum ko miijooji kuutoranooɗi gila adan, hay Mahamaan Usmaan wiyanooma ko Caadnaajo maa Nijeryanaajo.

Won dawriyanke muritaninaajo, gannduɗo Muhamed Bazum hollito suɓeede mo Hooreejo leydi Nijjer ina tinndina geɗe ɗiɗi potɗe teskeede.

Ko ardii fof ko siftorde daartol makko to bannge dawrugol, nehiiɗo e riiwtude kala leñamleñamaagu e kala hooremaagu. Nde sabu ɗuum ina ɗaminaa maa o darano ngootaagu Niijeernaaɓe fof.

Geɗal ɗiɗmal ngal ko jeyeede mo e leñol ngol heewaani, pamarol to bannge limere nder leydi keewndi leñƴi, keewndi pine e ɗemɗe. Aɗum foti wonan’de leyɗe men deftere, jeyeede he leñol pamarol to limere addantaa ɗum waasde waawde wonde hooreejo leydi. Deftere janngirtee ko banndi mum.

Kono won kadi dawriyanke Niijeernaajo wullitii nde yimɓe fof mballitta ɗum en hisnude ngootaagu leñƴi Niijeer. Aɓe ñaagii nde Niijeernaaɓe e ɓe ngonaa Niijeernaaɓe tewotoo sarde binndanɗe añamleñamaagu nder jaaydi kam e geeseeji renndo fof. Sabi ko iiñcuru e fekkuri renndo e ndoolndoolaagu addanta seɓɓitiiɓe e “jihaadiyankooɓe” ɓeydaade waɗde geɗe kantare. Nde sabu Niijeernaaɓe hooƴɗude e ngootaagu e kisal e deeƴal, aɓe dogde kala ko ina iirta hakkunde maɓɓe, ɓe caloo bonnooɓe naati he nder maɓɓe.

Amadu Malal Gey

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments