Tuggi ndee toŋngoode e toŋngooɗe payɗe, ma min eto hollirde darnde rewɓe Muritaninaaɓe e leyɗe goɗɗe, nder kareeli dawrugol. Min ɓurata yaajnaade noon ko to bannge daartol hannde, wonaa fawaade e miijanteendi maɓɓe. Ngol laawol min ndeernii ko siftinde rewɓe heerto PPM (“Heerto Ɓesngu Muritani”)…
Dental Rewɓe muritaninaaɓe Ñalnde 12 lewru Deesammbar e hitaande 1961, sete rewɓe Muritaninaaɓe renndi ngam wostondirde miijooji. Ɗum ko lommet e leydi he, ngati ko hitaande wootere fawii e jeytaare Muritani. Ɓe pelliti sosde fedde, ɓe inniri ɗum «Dental Rewɓe Nuwasoot» e gardagol Mariyem mint Hamdiinu. Caggal ɗuum, ɓe njaajni fedde, nde innitaa nde wiyaa «Dental Rewɓe muritaninaaɓe ». Lebbi tati pawii heen, ɓe mbinndi ɓataake feewde e Hooreejo leydi, Muttaar wul Daddah, ñalnde 5 Marsa 1962. Ɓe kolliti mo ɓe cosii fedde rewɓe, tuugniinde e taƴe jeetati mawɗe.
Payndoole kesam-kesameeje Dental Rewɓe Muritaninaaɓe Taƴre awaniire nde ko kesum e hakkillaaji.
Nde yooɓii ko ƴellitde pinal rewɓe Muritaninaaɓe tawa wonaa fawaade e goobu nguru ɓalndu, fawaaki e diine debbo o rewi, fawaaki e nokku e galle mo o jeyaa. Ɓe kolliti, e nder taƴre ɗiɗaɓere nde ko yiɗde maɓɓe mbele sukaaɓe rewɓe ina naata nder duɗe laamu, ɓe ittee e humanbinnaagal e majjere, ɓe kumtee e binndi e jaŋde. Ɗum kadi ko kesum e leydi he, ngati rewɓe njaggiranoo ko no «jawdi» ndi worɓe kuutortoo no mbeliraa. Nde wonnoo aɓe teskii ɗo debbo waɗaa e renndo haa teeŋti to bannge dewgal, ɓe kolliti fiɓnde maɓɓe haɓanaade ndeenka debbo nder taƴre tataɓere. Ɗum firti ko salaade ceerle ɗe ndewaani laawol, ɗe ciftortaa hakke debbo to oon bannge. E nder taƴre maɓɓe nayaɓere, ko hare dawrugol. Ɓe nganniyinoo heen ko daranaade “hakkeeji rewɓe” e banngeeji kala haa ɓe ƴellita tolno maɓɓe to ganndal, mbele aɓe mbaawa fompondirde e worɓe. Aɓe cifotori kadi darnde debbo nder renndo nder taƴre joyaɓere ɓataake o.
Rewɓe ina tuumaa jikkuuji bonɗi bayɗi no cangarte. Aɓe ndaranii haɓde e ɗuum nder taƴre maɓɓe jeegoɓiire. Ɓe mbaɗti heen, nder taƴre jeegoɓiire semmbinde nehdi sukaaɓe pawiindi e kesamkesamaagu, kam e laabi diine Lislaam. Taƴre jeeɗaɓiire, darnde maɓɓe ko wallitde mahtagol renndo keso, mo alaa heedi-heeda, pawiiɗo e goonga e potal nder dowla bellitanaaɗo Muritaninaaɓe fof. E wattan, aɓe nganniyii findinde rewɓe Muritaninaaɓe haa ɓe mbaawa sosde pelle ballooje rewɓe jolde nder dingiral faggudu e dawrugol, nawra leydi maɓɓe yeeso. Potal Rewɓe e Worɓe ? E ɗee kitaale, rewɓe winndere ndee fof ndaranii ko haɓanaade ɓamtaare e “potal hakkunde debbo e gorko”. Ko tagi rewɓe Muritaninaaɓe kaalaani “potal hakkunde debbo e gorko” ? Tagnoo ɗuum tan, ko ndeen rewɓe Muritaninaaɓe udditaaki e aduna, ɓe njotondiraani e miijo “ndewaagu” lollunoongo oon tuma nder winndere, teeŋti noon nder leyɗe hirnaange. Ina jeyaa e ko tagi ɗum kadi, hooreejo fedde nde ko Mariyem mint Hamiduun, debbo aadayaŋke. E miijo makko, ƴellito rewɓe alaa-e-sago teskoo tolno renndo, fawoo e keeri teskotooɗi donaaɗi e goowaaɗi renndo. Ko ɗum tagi «Dental Rewɓe Muritaninaaɓe » ɓurɗoo daranaade ko jaŋnginde rewɓe e rokkude ɓe golle mbele aɓe mbaawa addude ballal maɓɓe ngam oo dowla keso, Muritani, ina ɓamtoo, yahra yeeso.
Dental Rewɓe Muritaninaaɓe huuɓnii leydi Fof
Caggal ɗuum, ɓe cosi catal fedde nde to Ndakaaru, ɓe puɗɗii siynude payndoole maɓɓe. Ɓe njuɓɓini batuuji, ɓe tawtoraa dente hakkunde leyɗe. Ñalnde 25 Desammbar 1962, Mariyem mint Hamiduun tawtoraa koolol PPM e innde Dental Rewɓe Muritaninaaɓe. O yettini ɗoon miijo fedde nde, o foɓɓanaa kaaɗdi weltaare e konnguɗi makko ceedtinɗi.
Diiso Toowngo rewɓe
Ko e koolol PPM ɗiɗaɓol ɓe ɓuri kadi seedtinde e hitaande 1964. Tawi ɓe cosii fedde woɗnde nde ɓe inniri “Sete Rewɓe” (Ligue Féminine) e gardagol Mariyem mint Hamiduun e Maymuuna mint Menneya. E hitaande 1967, Muttaar wul Daddah e PPM cosi “Conseil Supérieur des femmes” (Diiso Toowngo Rewɓe) e gardagol Mariyem Daddah e Aysata Kan, fedde nde wonti catal heerto PPM. Ko Aysata Kan ardii Diiso ngo haa ñalnde 10 Suliyee 1978, nde koniŋkooɓe teetti laamu. O ɓurnoo anndireede ko Sokna Tuure maa Kajjaa Kan.
E yonta koniŋkooɓe, gila e Kolonel Saalek haa yettii Maawiya, rewɓe natti haalde e innde rewɓe. Ñalnde 5 Marsa 1986, Maawiya werlii rewɓe noddaango, yo ɓe ngar ɓe tawtoree ƴellito leydi. Nguu ñalngu wonti “Juulde Rewɓe Muritani”. O sosani ɓe gollorde nder CMSN (Goomu Koniŋkooɓe ngam Kisal Ngenndi). Ardinoo ɗum ko Fatimettu mint Haarun wul Sheek Sidiya, refti heen ko Mariyem mint Ahmed Aysha. Doosɗe dowla kese ɗee, ndokkii debbo hakke mum, omo fiila, omo fiilee. Hannde o, rewɓe ina tawee to meeriiji, to gardagol diiwaan e tunndu, to jagge laamu, ekn…
Holi Sokna Tuure Kajjaa Kan ?
Sokna Tuure Aysata Kan, ɓurɗo lollirde Kajjaa Kan ko e rewɓe ɓe daartol Muritani foti siftorde sahaa kala. O jeyaa ko wuro Daarel Barka, hirnaange diiwaan Barakna. Kaŋko woni debbo gadiiɗo toɗɗeede Jaggal-laamu (kalifu) e hitaande 1975, o halfinaa Ndeenka Galle kam e Geɗe Renndo. Ko kaŋko kadi woni debbo gadiiɗo jeyeede e “Biro Dawrugol Ngenndiijo” heerto PPM gila e hitaande 1971 e oon tuma ko kaŋko wonnoo Hooreejo “Diiso Toownde Rewɓe”. E oo tuma hannde, ko o Diisneteeɗo hakkunde leyɗeele, o woni kadi Hooreejo Fedde hakkunde leyɗeele Rewɓe haalooɓe Farayse. Kajjaa Kan ko debbo coftuɗo, daraniiɗo faabaade rewɓe ñoolaaɓe, ɓe hakke mum en yaɓɓaa.
E wiyde makko, hare “ndewaagu” wumnaani mo, hay sinno daranaade rewɓe ko e kareeli makko ñalnde kala. Ɗum tagi mo wiyde “…ina arana mi wontude “ndewaagiŋke”… hay sinno omo wiya worɓe “… mbeɗe mofi ɓooldu ndu mi lappirtaa worɓe, kono ndu piirat-mi bonɗi maɓɓe…”. Nde o waɗaa jaggal laamu e hitaande 1975, o adii ummanaade fof ko naatnude sukaaɓe rewɓe nder duɗe laamu. E oon sahaa sukaaɓe rewɓe ko 2% janngooɓe nder duɗe laamu (nder almuuɓe 100 fof ko ɗiɗo ngoni heen rewɓe). O waɗiri ƴoƴe haa baabiraaɓe naatna ɓiɓɓe mum en rewɓe nder dudɗe laamu : kala mo addaani seedantaagal naatnii ɓiɗɓe mum rewɓe duɗe laamu, heɓataa balle laamu (“allocations familiales”)
Gollal makko ɗiɗmal ɓurngal lollude ko haɓde e sukaaɓe waɗeteeɓe “mbellaha” nder renndo Safalɓe, e geɗe gaadanteeje bayɗe no “niile”, e “keesal”, ekn… Kala kadi ɗo gorko wonnoo “tappoowo masiŋ”, o haɓaa mbele rewɓe ina mbaɗtee ɗoon. Nde laamu Maawiya jooɗii e hitaande 1978, ko ndeen Kajjaa tiindanii golle hakkunde-leyɗe, o liggondiri e pelle winndere bayɗe no Fedde haalooɓe Farayse (OIF), pelle Ngenndiiji Dentuɗi. O salii liggodaade e laamu Maawiya.
O meeɗii wiyde : «yahngartaa worɓe nder dewle ina poti faleede» ngati omo salinoo nawliigu. O wiyi kadi : «hare amen minen rewɓe salaade nawliigu foolii bannge rewo leydi ndi (ɗo Safalɓe ɓuri heewde), kono nde juggii bannge worgo leydi ndi (ɗo ɓaleeɓe ɓuri heewde) sabu aadaaji jattinaade». Hay kaŋko o nawliraama e oon saha haa ɗum addani mo seerde e Ceerno Tuure, baaba mum sukaaɓe makko.
Teskuyaaji makko e hare rewɓe ko wiyde «Salaare rewɓe ƴellitiima ngati ɓe paami hakkeeji maɓɓe. Renndo Muritani ɓeydiima ƴellitaade e faamde aduna keso o». O waɗti heen o wiyi «jibnaaɓe nattii waawneede naatndude sukaaɓe rewɓe nder duɗe laamu». Oo sokanaajo jontaaɗo mo ɓalewol fino, ko jiɗɗo diine Lislaam haa ɗum addani mo wiyde «Muritani ko ɓalal battanal ɗo Lislaam ɓaarii, ndeke ƴellitaare rewɓe yahdaata ko e Lislaam, wonaa haɓde e mum».Hay sinno o naatanii duuɓi 68, ɗum ittataa ŋari makko nder ngoo mooso e ndee darnde lella dow seeno. No o wayi yiɗde jiimde e defte omo jaŋnga, siftinta ko nde o laatii jaŋnginoowo ɗemngal Farayse e kitaale 1963 haa 1967. Kajjaa Kan ko biɗtoowo ŋanaa. O winndidii deftere e winndiyaŋke ŋanaa debbo Senegalnaajo biyeteeɗo Annete Mbaye d’Erneville, deftere nde tiitoonde « Métiers de femmes » (Golle rewɓe). Kaŋko e hoore makko o winndii defte maantinɗe ɗe cuwaa tawo muuleede.






