Saydu Kan wirniima Ñalnde alarba 27 settamburu 2006, to ndakaaru, Saydu Kan ruttiima e joomiraaɗo.Leñol fulɓe , haa teeŋti noon e ngol Moritani waasii ɗo gooto e daartiyankooɓe mum, e haaliyankooɓe mum, e yeewtooɓe mum…
E nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, haa teeŋti e catal nuwaasoot, Saydu Kañuɓɓinii heen jeewte keewɗe, e dingire, e nder galleeji, e nder duɗe, kam e Rajo Muritani.Ko noon ne kadi to bannge senegaal, e Mali. O tawtoraama cosgol Tabital Pulaagu Hakkunde Leyɗeele, to Bamako(Mali) e hitaande 2002.
E nguurndam makko, Saydu Kan ɓurnoo lollirde Mustafa Boli dariima sanne e cargol pinal Afrik, haa teeŋti e ngal fulɓe.E ɗii duuɓi jawtuɗi, o ɓuri anndireede e winndere he ko neɗɗo dawrugol. Saydu kan jibinaa ko hitaande 1946 to Jalmac (Dimat). Baaba makko wiyetee ko Mammadu Saydu Kañumma makko Booli Kan.
Wirwirnde Rooso : Ñalnde aset 30/09/2006, sete FƁPM tawtoraama wirwirnde Saydu Kan lollirɗo Mustafaa Boli to Rooso Moritani. Sete o ummii e laamorgo he ko saanga waktuuji 11 subaka, yettii Rooso ko hedde waktuuji 2 kikiiɗe, e wondude e Nuwaasootnaaɓe heewɓe. E teskuya amen ko keewal yimɓe e mbeddaaji, e les leɗɗe, e nder galleeji wuro ngo, ina panndii toccooɓe ummoriiɓe ndakaaru e jookli Senegaal addorde gooski ki. Janeyse umminooɗo Ndakaaru o ari ko waktu 4ɓo ko ndeen corti mbaɗi feewde baamuule Rooso.Cehe ɗe keewi yimɓe haa ngukkiti, kono arɓe waynodirde e oo giɗo ceertaaɗo.Kala mo njiy-ɗaa ina faayi, ngati waasaa ko giɗo. Nde ceerno ari, sappeeji mbaɗaa, yamiroore rokkaa, yimɓe payi e juulde maay- ɗo o.
Caggal njuulu, ko mooftoyde(wirnoyde) maayɗo o.Nde ɗum ɓenni , yimɓe njooɗtii ngam neldude mo duwaawu, kanko e maayɓe juulɓe fof.Nde oo duwaawu joofi, arnooɓe ɓe carii, ummorinooɓe Nuwaasoot, fuuta, ndakaaru….
En mbaawaa hokkude keeweendi yimɓe ɓe Alla e maɓɓe heewde, etee won ummiiɓe ndakaaru ɓe ndañaani tawtoreede wirwirnde nde.
Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina duwanoo ɓesngu makko fof, ina duwanoo kadi ɓesngu Karaas kan cankiiɗo balɗe seeɗa ko adii sankaare makko. Eɗen ñaagoo Alla dokkoowo oo, nde yurmotoo ɓe , yaafoo ɓe naatna ɓe Aljanna, kamɓe e maayɓe juulɓe fof.
Sete Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani tawtoranooɗo wirwirnde nde:
- Mammadu Maamuudu Baal, Cukko kalfinaaɗo Kumpital Yiilirde ngenndi
- -Aamadu Jibeeri Sih cukko kalfinaaɗo Pinal
- -Abdul Sih hooreejo catal Daarnayiim
- -Jibi Bah Ganniraaɗo Gelongal Bah catal Sebhaa
Seedanfaagal Aamadu Alfaa Bah
Mustafaa Booli Kan ganndiraaɗo Saydu Kan, jurumdeero, ɓiyyummum yimɓe kala wirniima. Saydu Kan ko neɗɗo cuusɗo wonnoo, kaaloowo ko miijii, kor- miiɗo konngol mum. Ko ɓuri himmude e nguurndam makko o waɗi ɗum ko e hare ndimaagu ɓesngu men. Kanko wiyatnoo : »Yo Alla waɗir am no welaa, yo a taw tan goonga ina laatoo » : ko ɗum addani mo nanngeede cili keew- ɗi, o sokaa …
Wonaa waɗooɓe dawrugol tan mbaasi e maayde Saydu ; alaa ! Sibu minen daraniiɓe ɓamtaare ɗemɗe e pinal, min ngonii baayeeji. Ko ɗum waɗi min duwanaade ɗemngal Pulaar e pinal Pulaar. Deede am korsuɗo, kaaw am korsuɗo, ko aan heewnoo wiyde mi : « ko mi mawne, ko mi kaaw maa « . Alla ina anndi ko a mawniraaɗo, ko a kaawmiraaɗo. yo ALLA YURME YAAFO MAA, YO ALLA HAARNE NDIYAM BEELI KAWSARA. Aan e Karraas Kan on tawtoyii taaniraaɓe men lolluɓe, feratnooɓe en laawol. On tawoyii Karraas Elimaan Buubakara Kan, danndunooɗo Fuuta e nder wolde Jaalowaali e ballal jabe kurus baaba mum Elimaan Buubakara Kan. Kono ɗum fof ko a dawlii- ɗo tan. Mi anndaa nde wonoyta, kono miɗo hooɗaa yiyde ma, kono kulol maayde ina jaggi mi. Kono ɓooy juutde ko ko arata, oon ñalawma mo njokkaten jeewte men e nder Aljanna. Aamiin.
Baaɗe mo seerataa e miijaade ma, Aamadu Alfaa Bah
________________________________________
Holi Saydu Kan ?

Ñalnde 28/09/06, porfesoor Saydu Kan jeyaaɗo to Teekan ganndiraaɗo Mustafaa Boli Sankiima to Dakaar , leydi Senegaal caggal aksidaa Oto mo ɓe mbaɗi e laawol Nuwaasoot-Rooso Moritani. Ko ñalde 30/09/06 heddi waktu 15h30 o artiraa Rooso Moritani ngam wirneede e sara baaba makko.
E kaawisaaji Alla ina wayi no musiɗɗo Saydu Kan, wiyno balɗe seeɗa hade mum ummanaade laawol mum ngol so o sankiima yo o wirne sara baaba makko to Rooso to. Ko hedde waktu 16 e h30, tawi yimɓe heewɓe ummiiɓe nuwaasoot, e nder gure Fuuta kam e Ndakaaru ngari o wirnaa. Ina teskaa wonde yimɓe heewɓe tawtoraama. So ina wiyetenoo wonde maayɗo so dañii ubbooɓe 40 hellifaaɓe ko malaaɗo, ina wayino kanko Saydu Kan o diwii ɗoon, sibu juulɓe heewɓe ɓe limoore mum en diwti teemedde tawtoraama wirwirnde makko. Holi Saydu Kan? Saydu kan ko daartiyanke, ko o wiɗtiyanke mawɗo aadaaji e donaaɗi fulɓe e afriknaaɓe. O dariima laR e hare ɗemɗe ngenndiije e Moritani.
E nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani o yuɓɓinii heen jeewte keewɗe. Omo yuɓɓintunoo jeewte paayodinɗe e rajo e tele Senegaal. To ɓaɗte renndo kadi omo ardinoo fedde ƴaakaare tuppitiide ƴellitaare renndo, o golliima heen sanne ngam haɓde e baasal. To bannge dawrugol, ko o neɗɗo coftu- ɗo, dariiɗo, ngenndiyanke kadi, ɗum tagi o sokanooma e laamu ɓennungu haa ɗum addani mo yaltude leydi ndi… Ha e ko arti ko ɓooyaani ko, Saydu Kañuɓɓinii jeewte pine keewɗe e nder Nuwaasoot peewtuɗe pinal fulɓe e caragol mum en e nder Afrik… Maayde Saydu Kan, ko baasal mawngal. Duwawuuji men feewde e ɓesngu makko kam koreeji makko fof. Yo o Alla yurmo mo yaafoo mo, kanko e maayɓe juulɓe fof. Aamiin
Mammadu Maamuudu Baal
___________________________________________
En teddinii Porfeseer Saydu Kan
E tuma nde denndaangal ɓesngu Muritani giƴƴii ngam huccitande kadi janngo mum sabu caɗeele cooynaa- ɗe, jogorɗe bonnude yaakaare joganoonde, Muritani waasii gooto e ɓiyɓe mum ɓurɓe dowlude, hono porfeseer Saydu Kan, soofaa ndimaagu e potal mo tampataa haaɓataa, haa teeŋti noon wonande koɗdigal moƴƴal hakkunde leƴƴi men. Saydu Kañahrii cagataagu.
Denndaangal ngenndiyankooɓe, denndaangal demokaraat en cuniima. Saydu Kan ko neɗɗo tii- ɗaaɗo piɓle mum wonnoo, ko neɗɗo jurum deero, ko o ganndo mo hono mum weeɓani. Kono kadi Saydu ko sehil yimɓe fof, ko denɗum mo woni kala, keewɗo fijirde e jaleeɗe, nehtaniiɗo yimɓe fof, kormiiɗo yimɓe fof. Saydu ko ganndo askooji peeñninooji geɗe kawniiɗe hakkunde kinɗe e leƴƴi renndo men. So tawii ko e luural haala, Saydu ina waawi yiytude konngol foti huutoraade tawa seyfitaani mo haaldata o, sibu kanko ko o kormiiɗo yimɓe fof.
So artii e daranaade nafoore ɓaleeɓe Saydu ina tiiɗi heen ; kono ɓuri tiiɗde mo kadi ko ngootaagu denndangal muritaninaaɓe sibu o meeɗaa jaɓde waɗtude ɗum kuutorgal, o meeɗaa jaɓde heertinde hujjaaji ɓe laamu leñamleñameewu lornoo. Saydu ko neɗɗo yimɓe wonnoo. Omo yaawi siftinde jiidigal makko e soninkooɓe, e safalɓe walla e jolfuɓe, fulɓe kaalaaka.
Ko heewɓe kaawaa, njooɗaa : ko yiɗde hollitde tan Saydu ko denɗum ymɓe fof. Belɗo ƴiiƴam, keewɗo janooje e njalniika, Saydu ina joginoo sirlu : omo waawi weytinde yimɓe fof so tawii yahii haa jeewte ɗe tiisii, puɗɗiima mettude, haa yimɓe puɗɗiima yejjitde wonde woni faandaare mum en tan kam en fof ko moƴƴinde leydi men tawa yiɗde mo woni kala ina waawa heen tabitde. Waasde yejjitde Saydu Kan ko waɗde feere mbele denndaangal luure renndo men ina ndañanee safaruuji juumtuɗi, demokaraasi goonganteejo sompee e leydi he, mahen dowla mawɗo, dentuɗo, deeƴɗo, ñiɓiiɗo e moƴƴi mum ɗi heerorii.
Gurmo Abdul Lo


