“ Muritaninaaɓe fof ina njiydi »
So tawii ko noon dey waɗde eɗen mbaawi wiyde wonde feere dañaama ngam ñawndude saɗeende guurdigal ɓiyɓe leydi ndii. Aahaa kay ! Maate wonaa neɗɗo ko banndum !? Banndiraaɓe kay poti ko muñondirde mbele ina mbaawa wuurde he deeƴre. Ngoppa ŋuttu-ŋuttu, cuurondira, ɗowondira, tooɓondira, kakkotira, toŋtondira mbaasa tonkondirde, nootoo he konngol joomiraaɗo biyngol « so on njokkii enɗam mon, Mi jokka on (Mi jokka balɗe mon e arsuko mon), so on taƴii enɗam mon, Mi taƴa on”, woni Mi taƴa barke mon e balɗe mon. Walla no O wiyrunoo no ɓuri laaɓirde.
Daartiyanke men o ina jokka he wiyde :
« Daawuuda Tiis ko Mooɗngelnaajo, o meeɗii wonde gardiiɗo batirde ngenndiire. Yumma makko ko haal -pulaar wiyatee ko Takko Kan, jeyaa ko hirnaange boosoya ».
Holi ko paamaten ɗoo ? Paam-ɗen ɗoo ko wonde yimɓe ɓe potaten yaakoraade wonde ko jaambureeɓe hakkunde mum en, sabu mum en seertude leñɗi e seertude nguru ɓalndu ɓe ndeke ina njiydi.
Laaɓndal noon ina feeña ɗoo. So en ƴeftii yeru he ngal jiidigal, so tawi fulɓe e safalɓe, seertuɓe leñɗi e pine mbaawi jiidude, holi ko tagi fulɓe fof (leñol gootol, ɗemngal gootal, pinal gootal… ) mbaawaa jiidude?
Kono ngal ɗoo laaɓndal noddi ko winndannde woɗnde. Jooni en njokkat e dallinde e laɓɓitinde wonde ndeke Muritaninaaɓe fof, ɓaleeɓe ɓee e woɗeeɓe ɓee fof ko enɗam ngootam, he dallinoraade haala daartiyake men oo, hono Abdullaay Wayga to Jowol.
Ina saɗi ganndunooɗo wonde dartiyanke mawɗo, hono Seek Sileymaane Baal ina jogii ɓiyɓe he rewo he. Kono holi ganndunooɗo wonde « Muktaar Wul Daddaa meeɗnooɗo wonde gardiiɗo Leydi Muritani, ko he sarakulleeɓe yalti. Ko he Bidii Kabaa Jakatee ɓe njalti »?
Daartiyanke men ina jokki he wiyde, nde laaɓndaa he tele « Suudu baaba » wonde biyeteeɗo « Seek El Aafiya Hammet Kuuna, meeɗnooɗo wonde jaagorgal gadanal he laamu Mawiyaa, ko kanhano Asli. ɓe mbiyata ɓe ko talaaba kono ko ɓe kanhanɓe ».
« Seek Turaadu Kamara, ko ganndo mawɗo wonnoo. Ceernaajo gooto mawɗo ina wiyee Siidi Abdallah Wul Haasi Baraahiim, o resii ɓiyum, ɓe ndañdii ɓiɗɓe. »
Seek Ahmet Hulla, yumma mum ko debbo pullo wiyetee ko Aaysata Jallo ɓe mbiyata mo ko Baay Jallo.
Eeh ndaw kaawis ! Ndeke mawɓe men e laamɓe men e waliyaaɓe men woɗeeɓe e ɓaleeɓe ɓe fof ngoƴanooka keeri hakkunde leñɗi. Kamɓe fof ko ɓe ɓiyɓe aadama tan. Diwaa ɗo ɗakkaaɗo! Ndaa jooni enen en ndokii huutoraade ɗum. Maa a taw ko en nattuɓe won’de ɓiyɓe Aadama!
Njokken.
He « leñol Diksi Molli en, haa hannde daartiyanke men o ina jokka, hono Muktar Hazaar en, ɓeen ɗoon ko fulɓe jaawɓe, naati he safalɓe tan majji tee ko ɓe fulɓe jaawɓe. To asli maɓɓe ko ɓe fulɓe jaawɓe ”.
Wayi ko no kanhanɓe hel moodi nallankooɓe ni, ɓeen ko aarabeeɓe, kañum en ne njalti heen tan ngonti fulɓe njettaa Kan.
Hel meydaa awluɓe to Taraarza, ɓe nanngiraa ko ɓe awluɓe kono ɓe njalti ko he koli Teeŋella.
Banndiraaɓe, ndeke Muritaninaaɓe fof ko kine gacculi. Enen e laamu ngu fof woto ngonen hollaa_haɗaa_en. Cañen nguurndam men he dow enɗam, ngurden he nder njurum enɗam, nguurndam men feewa yooɗa.
Aminata Demmba Aan,
Jontaaɗo Ngenaar