Murtooki jeyaa ko he ciirol « balaanite » (balanites), ummii ko he ɗemngal « Gerek ». Nder ɗemɗe men ngenndiije keddiiɗe ɗee, murtooki wiyatee ko “tesot” to Hasaniya, “sump” to Wolof, e yeru. To bannge safaara, ɓuri waawde huutoreede ko siro koo, ɓiɓɓe ɓee, ɗaɗi ɗii e haako koo.
Ɓiɓɓe murtooki (murtooɗe maa mureteeɗe)
Ɓiɓɓe murtooki ina mbaawi safrude “taansiyoŋ” et “jabet”. So muretoonde ɓenndii, oolɗat. So huftaama, ñamri ndii ina wojji, ina haaɗi seeɗa. Mureteeɗe ina nganndiraa heewde nafoore to bannge :
– fotndude ndogu ƴiiƴam (hypertension) e “jabet”;
– wallitde reedu gollaade (haɗa ndogu reedu maa seero).
– safrude won e ñabbuuli nguru ɓanndu ;
– mballitde ɓooƴe gollaade no fotiri nii ;
– softinde ngaanndi, kam e cogirɗe (jiyle, nanɗe, ekn).
To Safaara jawdi, mureteeɗe ina cafra ñabbuuli nanngooji guri jawdi (nagge, mbaalu, mbeewa, ekn) – “piroplasmose”.:
– Ƴettetee ko fotde kilo murtooɗe (ɓiɓɓe ɓee), yuppee he literuuji 4 ndiyam, fasnee haa jaggondira (waya no ñiiri nii); ɓiɓɓe ɓee ittee haa laaɓa; fotde liiteer kosam kaaɗam yuppee heen. So jawdi ndii yarnaama ina hasii seera he ñabbu ngu fes.
To Safaara Yimɓe ko ɓiɓɓe ɓe unatee haa ɗigga (haa wonta conndi), kuutoree to bannge:
– ñawu rewam (ɗaɗi muusooji, kopi muusooji, ekn);
– ñawu “ñawanɗe udditiiɗe” e ɓuutdi ummiinde e gaañanɗe ;
– ñawu nguru ɓanndu : murtooɗe njuppee he ndiyam ngulɗam, woppee haa ɓuuɓa moomee e nokku nguru ñawngu (puƴe, bannjalle, ekn);
– ñiiƴe muusooje maa kelal : ɓiɓɓe ɓee pasnee, wufƴee sahaa kala.
– Jokkorɗe muusooje : safaara mum ko muccude murtooɗe sahaa kala.
Biɓɓe murtooki (mureteeɗe) ina mballita ñamiri. Tuuge ko huunde huutorteende ngam timminde ñamiro e yonta sooño (ɓurnoo ɗum waawde huwtoraade ko Safalɓe).
Mureteeɗe ina moofti ko ina waawi jaɗɗinde liɗɗi nder beeli haa njaggiree juuɗe. Nebam murteete ina safra to ndogu-reedu maa tan reedu-muusooru.
Siro murtooki
– Ñawannde duumiinde : So siro murtooki unaama haa wonti conndi, ina huwtoree ngam safrude geɗe keewɗe haa arti e ñawanɗe duumiiɗe.
– Maɓɓo-becce: Siro ko ina uree ngam safrude maɓɓo-becce wonande yimɓe maa jawdi, teeŋti he nayi maa pucci, beyi e baali, ekn.
– Reedu-muusoowi maa donkuɗo horaade : Siro ko ina safra reedu-muusooru maa Debbo donkuɗo wonde reedu : ko siro ko debbintee he ndiyam, siro ko ƴakkee, ndiyam ɗam yaree laabi tati he ñalawma (subaka, beetawe nayeejo e jamma).
– Ndogu-reedu: neɗɗo ñakkat siro ko…
Ɗaɗi murtooki
– Saabunnde e ŋatanɗe tookaaɗe : Ɗaɗi murtookibina moofti nder mum en ko waawi waɗteede saabunnde. Ɗaɗi ɗi ina mbaawi kadi haɓtaade tooke (ŋatanɗe tookaaɗe).
– Paawle jontinooje : Ɗaɗi ɗi ina cafraw paawle maa jontinooje.
– Ñawu njogoram Debbo : Ɗaɗi ina mbaɗtoo saabunnde ngam safrude ñabbuuli njogoram rewɓe tawa ko he mbaadi uragol.
Baramlefi murtooki
– Ñawanɗe kecce: fasnude baramlefi ɗii nde ndiyam, lawƴiree ñawannde nde.
– Ñawanɗe nayeeje : ko baramlefi e siro ndenndintee, ndefdee he nebam, ina ɗakkee he ñawannde nde.
– Ñawu gite e hoore-muusoore : piindi murtooki fasnatee, neɗɗo ina sulmoroo ndiyam ɗam.
– Maɓɓo ngaandi : ko ɓiɓɓe ɓee muccetee (sahaa kala).
Leɗɗe murtooki ina kuutoree to bannge coccorɗe : aɗe moƴƴi he ñiiƴe kam e ɗakkudi.Maalik Saar
Catal Sebka FƁPM


