jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilPinalÑaawoowo ƴoƴɗo

Ñaawoowo ƴoƴɗo

Ko laamɗo gooto, heewti e noppi makko ina e leydi hee, ñaawoowo nunɗuɗo, mo hay gooto waawaa hodaade ɗum e ñaawoore. O wiyi oon ñaawoowo kay, mi humpitto mo. O ƴetti ndimaangu makko, o tiindanii toon, o feeñiri wonde ko o julaŋke.

Ndeen o woɗɗoyii, o wirtii gorko mawɗo, oon wiyi mo : « miɗo ɗaɓɓa ballal ». Oon woodi ko o itti, weeɗi mo. Kono oon ina darii sara makko ina ndaara mo. Ellee won ko heddii. O wiyi mo « mbele wonaa ɗuum mbiyno- ɗaa ? » O wiyi : « aahaa kay ! Kadi miɗo yiɗi naworaa mi haa wuro”. Julaŋke oo waɗɗini mo. Ɓe njettiima wuro, julaŋke oo wiyi mo tello en njettiima, tan gorko oo wiyi mo : « ko miin tellotoo, walla ko aan !!?” Julaŋe oo laawii. Gorko oo wiyi ɗuum alaa ko nafata. Yimɓe ngari kuurii ɓe haa heewi. Yimɓe ɓee mbiyi ɓe « ngaree njehee to ñaawoowo.

Ndeen ɓe njetiima to ñaawoowo, ɓe tawi gorko jeeyoowo nebam, e gorko cehoowo leɗɗe, ina luurondiri e kalbe. Cehoowo leɗɗe oo wiyi : « mi ar soode e makko nebam, nde njaltin-mi ɗee kalbe ngam yaltinde kaalis, o yiɗi diiftaade e juungo am, nanngitii-mi e majje. » Joom nebam oo wiyi : « ko kalbe am ! Ndeen mi yeeyii mo nebam, ɗo ngon-mi e ruttude weccet makko, o diftii ɗe e junngo am, njaggu-mi e junngo makko, haa min njettii ɗoo ».

Ñaawoowo oo wiyi ɓe njoɗɗinee kalbe ɗee, janngo ngarton. Jooni haala artii e julaŋke kam e musiɗɗo mum. Gooto fof wiyi ko kañum jeyi puccu. Ñaawoowo oo wiyi ɓe « ngaccee ɗoon puccu nguu, haa janngo ngarton ».

Ndeen kamɓe fof ɓe ngarii, ñaawoowo oo adorii adinooɓe ɓee. Ñaawoo oo wiyi : « kaalis oo jeyi ɗum ko gorko ceheewo » O yamiri yo jeeyoowo nebam oo fiye  looci 50. Heddiima ñaawoore hakkunde julaŋke e musiɗɗo mum. O wiyi julaŋke oo : « aɗa waawi heɓtinde puccu maa e nder pucci noogaas ? » O jaabtii « eey ». O yettii, o heɓaani caɗeele e heɓtinde ngu. O wiyi gorko oo « aan ne ? », o jaabtii « eey ». Kanko ne kadi, o heɓaani caɗeele e heɓtinndengu. Ñaawoowo oo wiyi ko ko julaŋke oo jeyi puccu nguu. O yamiri yo janfante oo fiye ɓoggi 50.

Julaŋke oo ina haawaa hol no ooɗoo ñaawoowo anndiri ! O rewi e makko haa o naati galle, o wiyi mo « Aan kam hol no nganndir-ɗaa ko cehoowo oo jeyi menkeleeje ɗee, e hol no nganndir-ɗaa ko puccu am ? » O wiyi menkelleeje ɗee, mballin-mi ɗe ko e taasayel (enndugel), so tawiino ko jeeyoowo nebam oo jeynoo, nebam ɗam feeñat e dow ndiyam ɗam. Onon noon wonaa hol e mon keɓtinoowo puccu ngu, ko hol e mon mo puccu nguu heɓtinta ! Nde ɓalli-ɗaa ngu ndee, ngu fooɗani-maa-ma. Laamɗo wiyi mo « ko miin woni laamɗo ndiiɗoo leydi, aan aɗa foti dañde njeenaari. » O wiyi mo « baɗɗo ko waɗɗii e mum, hatojinaani e njeenaari ».

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments