lundi, janvier 5, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCellalJawdiÑabbuuli n'ai : bernal

Ñabbuuli n’ai : bernal

Eɗen njaltina winndannde Muusaa Mammadu lollirɗo Coftudo Bah to Jeybaaba wuro Dooro neldunoo en. Jeyi winndannde ndee noon ko Yero Dooro Jallo (Yo Alla yurmo mo yaafoo mo)

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗee ɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

Hol maale ñawu nguu?

Ina teskaa so bernal ina fiɗa nagge, alaa fof ɗo kural ngal roŋki yande. So tawii ko e baluwal walla asangal nge fiɗaa, ɗoon e ɗoon a yiyat e nge ficca koyngal ngal no memiinge nii. Ɗo nagge ngee fiɗaa ɗoo ɓuutat haa ƴuufa, ɗoon jaaɗa, yoora. So a memii ɗoon tawa ina soñña, to nder too waya no ko waɗi nguufa nii. Nge laƴa laƴal laaɓtungal. Fulɓe ina njerondira tooke bernal e tooke sohre mawnde, yaawnde warde.

So kural ngal fidii nagge, so tawii ko e warirde, nde wonata waktuuji seeɗa, tawata ko kural ngal battinii e nagge hee, wara nge. Ina teskaa so wonii balɗe tati nge maayaani, ina hasii nge daɗa. Kono kadi ange waawi maayde caggal balɗe tati ɗee. So ñawu nguu warii nagge ngee, so nge huttaama, a yiyat ɗo nge fiɗiraa ɗoo teewu nguu ina defii haa ɓenndi, ina ɓawli no teewu heeñere nii, tee jofe ɗee mbaɗat gudde ɓaleeje kurum, loowde kedde ƴiiƴam ɓalejam.

Ko ɗuum waɗi so bernal warii nagge, tergal piɗangal ngal fof ñaametaake, taƴete, weddee ngam hulde hoto tooke ɗee battinde е ñaamɗo teewu nguu oo. Ina teskaa e nguu ɗoo ñawu, ngu yiɗaa jaynge : so fiɗaange sumaama tan heewi ko maayde.

Saanga nde ñawu nguu yanata

Nguuɗoo ñawu alaa sahaa e hitaande mo ngu arataa. Kono ngu ɓuri teskeede ko e saanga demminaare, nde toɓo fuɗɗii, hokkere lomtii, haa huɗo fuɗɗii ɗaasɗude, ngaadooji cooyɗi, walla kawle nde huɗo fuɗɗii yoorde, faade e naatirɗe dabbunde. Ina teskaa ko jamma nguu ɗoo ñawu heewi feeñde e na’i. Gaynaako finat subaka tan yiya nagge ina laƴa, o annda ko nge fiɗaange. Fulɓe lollirɓe ngaynaaka ina mbiya kala nde ñawu nguu jogori yande e na’i ina wayi no eɗi tina ; ɗi ngaree olwere nde taƴondirtaa sahaa fof ɗi laawoo no jiydi kullel conngowel nii.

Hol ɗo ñabbu nguu heewi yande?

Ngu heewi yande ko e gooleeje e na’i payɗi. Ko ñawu na’i mbonngu, njaawngu boomde ɗi, gasna worlannde gooleeje no woorunoo. Ñawu nguu ina yana e na’i mawɗi, kono ina teskaa ngu ɓuri yaawrude ko gooleeje tigal, fotii ko tokoose walla ko ƴaake. Ngu heewaani fiɗde fooƴnge, ngu heewi fiɗde ko faynge haa maantini.

Hol ko saabotoo nguu ñawu?

  • Fulɓe aynaaɓe ina luurdi e sababuuji maggu, tee ko heewi haalaama heen :
  • Won wiyɓe addata ñawu nguu ko na’i duroojie copoyyi tallo biltirdi kawle faade ɗaɓɓunde ;
  • Won wiyɓe addata ngu ko na’i durɗi huɗo seeno ina wiyee siirinngo hokkuko ;
  • Won wiyɓe addata ngu ko na’i durɗi ngaado hokkuko haa sooyɗi tuma nde hokkere juuti ;
  • Won wiyɓe addata ngu ko na’i durɗi huɗo fuɗko e jonkal waatandere lelinoo haa ñoli ;
  • Won wiyɓe addata ñawu nguu ko koowoyel tokosel ina wiyee bernal. Bernal ko leñol njambala ina wada gasgel junnitiingel fayde nder leydi, ngel saña geese daneejo e damal hee fayde nder, ngel ɓoccina nder too. Ɓe mbiyi ko ngel fiɗata na’i ɗii. Won wiyɓe bernal ko ñawu ngu ina jola tan no denndaangal ñawbuuli njoldata nii.

Mbele nguu ñawu ina raaba ?

Fulɓe fof ina kawri wonde ñawu nguu ina raaɓa, hay sinno ko teewu maɓɓe tan ina raaɓа, so heccu, so ndefaangu. Henndu teewu nguu ina raaɓa. Hay so neɗɗo ñaam teewu nguu, so o sooɗaaki cooɗagol laaɓngol, tawa o soodorii ko haako murotooki, so o memii nagge ina raaɓa nge. Durde ɗo fidaange durnoo ina raaɓa na’i. Yarde ɗo fidaange yarnoo, ina raaɓa na’i. Renndude e fiɗaange lappol, ina raaɓa na’i.

Hol safaara ñawu nguu ?

Ina woodi sifaaji 8 no fulɓe cafriratnoo ñawu nguu : Won loppooɓe haako mucceteeki waggo, ina njarna nagge fiɗaange ngee. Won loppooɓe haako lekki mbiyeteeki aalali, nguboo e ndiyam, nge yarnee. Won loppooɓe haako lawñanndi, nguboo e ndiyam, nagge ngee ina yarnee. So nagge fiɗaama ɗoon e ɗoon won fesooɓe e dow fiɗannde hee, ɓiɗa ndiyam ɗam yalta. Won urlooɓe loocol lawñanndi e jaynge haa ngol wula, pawa e dow fiɗannde hee.

Ina jeyaa e peeje safaruuji ngam haɓtaade ñawu nguu ɓaawo nde ngu naati jofnde haa woodi na’i piɗaaɗi, loowde fetel, debbo tottee yo fellu e nder jofnde hee mbela ñawu nguu ina diwa yalta jofnde ndee.

So kurel warii nagge yimɓe ina ngitta ayna aynaare ndee, ɓe ñiɓa heen teemedere giyal mucceteeki. Ɓee heen ubba ɗum nder huɗum gooleeje, ɓee heen ligga ɗum e lekki ngonki e laabi-celi. Ɓe mbaɗirta noon ko wiyde ñawu nguu suusaa gite. Ɗo yimɓe mbaɗti e maggu hakkille ina ndaara ngu fof, ngu eggat ɗoon.

So kurel warii nagge ɓuri moƴƴude ko nge ubbee hoto na’i ngarde cusa nge, sabu ina hawraa wonde e ngu raaɓira banngeeji fof. Kadi, so tawii ko nge humanoonge, woto na’i ƴettude ɗoon ñawu nguu. Ɗum ɗoo fof dey tawa ndiyam e durngal ina ɓadii, tawa nde oorataa, enge humaa to woɗɗi na’i, nge yettondirtaa e majji fes ha nge sella walla nge maaya.

Hol no ñawu nguu reentortee ?

Fulɓe ina ceerti laabi e deentagol nguu ɗoo  ñawu. Won e maɓɓe so tinii ñawu nguu naati falnde mum en, kono ngu suwaa yettaade ɓе, eɓe ngadda haako mucceteeki, ɓe cuurkina e nder jofnde hee saanga nde na’i njofi haa lelii ndeeƴi. Ɓe cuurkina banngeeji fof e jofnde hee, ha ki yettoo ɗi. Won e maɓɓe loppata ko ɗaɗi kafafe ɗi njarnee kañji fof. Won e maɓɓe kadi cumat gooleeje mum en ngada beño baluwal e asangal. Yoga e fulɓe ina ubba pantooje boɗeeje e nder jofnde e jookli 4 ɗii fof, ubbee, hakkunde ɗoo kadi waɗee noon. Yoga heen kadi so nanii ñawu nguu e nokku tan, ɓe egginat na’i maɓɓe gila piɗaaka.

Ittaa ko e deftere ñawbuuli na’i nde Ceerno Yero Dooro winndunoo e nder kelle 14 haa 18

Yo Alla yurmo mo yaafoo mo.

Muusaa Mammadu lollirɗo Coftudo Bah to Jeybaaba wuro Dooro

RELATED ARTICLES

Rafi Ndammiri

Faayre Wuro Dooro

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments