E miijo Salamatu Soh, ko debbo pullo woni ɓernde njuɓɓudi renndo fulɓe tuugiingo e calɗi tati : debbo, nagge e kosam. Ko debbo toppitii kosam, waylata ɗum. Miijooji keewɗi ina ngoodi, jwitiiɗi e jotondiral debbo cuɓaaɗo, baawɗo soñtinde sefre nayi : so nayi keewii, kaarii, ɓirii ko heewi, wiyetee ko sabu ɓayre debbo ! Nagge noon ko dokkal Alla.
E nder daari gidiiɗi, ina wiyee wonde fulɓe ummii ko e bandiraaɗo gorko e bandiraaɗo debbo ɓe jiknaaɓe mum en ndiiwnoo sabu mum en nattude waawde haalde ɗemngal njaatiraaɓe mum en. ɓe njahi ha ɓe tampi, ɓe njooɗii aɓe pooftoo, ɓe kuɓɓi jaynge ; ɗoon nagge yalti e ndiyam tiindii e maɓɓe. Hankadi kikiiɗe fof, nge yalta, nge ara e maɓɓe : ngee nagge ko Alla hokki ɗum ɓeeɗoo ɓiɗɓe yumma mbele ina neha nge. Fulɓe ko leñol cuɓangol ngam toppitaade nagge. (…).
E nder Niiseer, ko ɓuri heewde e fulɓe kuutortoo tan ko kosam ɓiraɗam walla pedane walla nebam sirme. ɓirdugal maɓɓe heewaani ŋeñi. Lahal dottirgal ina heewi ñeñi. Kosam ɓiretee ko subaka. So yahii haa ñiddii, ɗam rufetee ko e nder ndiyam (rufetaake e leydi), sibu e oon sahaa mooftude kosam newaaki, nde tawnoo ina wuli haa ɓurti. Jamma kadi ɓiree. Ko ɓurti ko fenndee, sippoyee. Ko ɗum tagi jofle keewaani woɗɗude jehreeji, hakkunde kilooji 7 haa noogaas. Kosam, sewnde njooɗnɗam Dorothée Guilhem etiima faamde no fulɓe njiyrata njooɗndam. Ko goonga nii o wondunoo ko e fulɓe waalo, kono o teskiima hay ɓeen ina keddodii e aadaaji pulaagu. Kamɓe fof e resndude kolce maɓɓe aynaaɓe sardi, hay dara alaa ko waylii e yiɗde maɓɓe nayi. Aɓe kuutooo nebam ɗam ngam wujaade walla kadi neyɓinde e sarfrude ɓalli maɓɓe.
Kosam ɓiraɗam ɗam ina yeeyoyee e gure teeru… Kosa mina addana ɓalli rewɓe fulɓe neyɓude e ŋarɗude, huunde nde fulɓe waalaŋkooɓe njeeɓata : ɓalndu fooynundu, ñiiƴe daneeje, toni tuppaaɗi, gite daneeje e tiinde mawnde … Ko ɗum addanta ɓe femmbude tiiɗe maɓɓe mbele aɗe ɓeydoo juutde. Ɗiiɗoo sifaaji ina tawee e rewɓe fulɓe : sukundu laysuru juutndu, yahdu yamyamru (yaɓɓa-daagoo), famɗeende ƴeewki (gite maɓɓe pottaataa e gite goɗɗe), darnde siliinde, fortiinde …
Florence Gaty ɗakkii e nagge sehi nge nate rewɓe fulɓe siŋkiiɓe suɗiiɓe, ina ɓira nayi. Hay worɓe fulɓe ko noon ndeeniri mbaydi mum … Ko ɗum waɗi ɗo njiy-ɗaa ɓe kala aɓe njooɓii daarorgal, ɓe njaɓataa punndi takkoo e maɓɓe. Toppitaade ɓalndu mum, ko hormaade heddiiɓe. (…) Kosam, nayi e cogge.
E miijo Bernard Faye, pinal kala ina jogii no gollortoo kosam. Fulɓe ɓuri horsinde ko kosam kaaɗɗam. Pulaar / fulfulde, ina jogii 50 helmere sifotoonde wutte nagge, jiidaani e kelme 20 cifotooɗe noordi (goobu) ɗiin wutteeji.
Bookara Aamadu Bah


