Ngal kewi ko ñalnde 22 sulyee 2009. Caggal mawningol pottital neɗɗo e lewru (jahgol aadee to lewru) hanki (21 sulyee 2009), ko mawningol pottital lewru e naange. Lewru heedii (wirnii) Asi e naange, woni “ nanngal naange ”. Ɗum fuɗɗii ko 00H30 to Inndo, e nder Gujarat. Lefol ngol njaajeendi mum tolnii e 15 000 km naatii e niɓɓere. Haralleeɓe ɓee kiisii ko hono nanngal naange waɗaani gila 1991, tee waɗtoytaa so wonaa e hitaande 2132, ɗum firti ɗoo e duuɓi 123. Miliyoŋaaji keewɗi annduɓe njaltii boowal to Inndo, Siin, Nepal, Birmaani …, ngam seedaade ngaal nanngal naange ɓurngal juutde e nder ndee ɗoo teeminannde 21ɓiire. Naange majja menndeŋ, koode ñaara fotde hojomaaji 6 e leƴƴande 53 : jamma nder ñalawma.
Ndeen e Fuuta, so naange walla lewru nanngaama, yimɓe kulat, naatta, ngona e duwaade e sakkaade, sibu ɗum jaggiranooka no maale moƴƴere. To Inndo, ɓee mbiyata ko seyɗaane-ngolwa moɗi naange. Bebodeedi en fof ko e paayat, sibu ina wiyee wonde so cereeli “njanii e tiggu gonɗo nder reedu oo, o jibintee ko yeeso makko ina waklii, walla terɗe makko ina ngooñii”. Hay debbo gooto yiɗaa jibinde toon e nanngal naange. Nanngal naange walla lewru. so woodii ko heed maa e naanagal, a nattat ngal yiyde so tawii ko ɓilii hakkunde mon ko ina mawni haa suddi ngal, so wonaa ɗum ngal wirnu maa e heen bannge tan.
Naange wiyetee nanngaama ko nde lewru ɓilii hakkunde naange e leydi, tawa noon kañje tagopeeje tati ɗe kala ko ɗee deggondirɗe (dow diidol gootol). Naange nanngetee tan ko e darorɗe lewru, sibu e oon sahaa huunde e bannge leydi woni ko e mbeelu lewru. Lewru nanngetee ko nde leydi ɓilii hakkunde mum e naange : ko e maayirɗe lewru (balɗe 15 cakkitiide ɗee), mbeelu leydi wirna huunde e lewru.
Bookara Aamadu Bah


