samedi, octobre 25, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalÑawu keefi ɓuuɓal (jontinooje)

Ñawu keefi ɓuuɓal (jontinooje)

Fulɓe mbiyi «jaɓɓaade ñawu, ɓuri safrude ɗum newaade».
Hannde kaaleten ko e ko Faatiri e ñawu keefi (ɓuuɓol/ ɓuuɓal).

Holko Woni ɓuuɓal ?

Keefi Ɓuuɓal ko ñawu Jaggoowo yimɓe e daabeeje, ko neɗɗo ko, ne heewi ko ɗum waɗata ɗum, yeru, ene heen nguli terɗe, tuutnude, jaangeede, dognude reedu, oolɗina ngeeƴu yitere, muusna hoore e reedu, bosna deɓo reedu, ɗaayɗina ɓiɗɗo e nder reedu yumma mum, gijotooɗo no kaaŋɗi nih, cabibinoowo ustaare ƴiiƴam, tolƴinoowo neɗɗankaagal, baroowo hojom (minit) fuf neɗɗo gooto, ɗeeɗoo geɗe ko heen ɓurɗe teskeede e leyɗe Afriknaaɓe eko ñawu keefi ɓuuɓal waɗata yimɓe.

Holko Addata ɓuuɓal ?

Addata ɓuuɓal ko ɓowɗi biyeteeɗi Anofel, aedees, e kulsinaye.
Ko ɗi ɓowɗi guurooji wuro e ladde, wiyeteengu Anofel nguu ɓuri mawnude bonannde, daawal nguurndam maggu ko ɓalɗe tati kanngu e goɗɗi ɗiin fuf. Hol goɗɗum ko mbaawɗen sifaade e nguurndam ɓowngu Anofel ?

Ko kaalaten e nguurndam ɓowngu Anofel ne heewi seeɗa ! Haa teeŋti e Anofel ndewu nguu. No paamirten, ɓowɗi ko debbi e gori. Anofel ndewu lelnan ɓoccooɗe. Anofel wuurnata ɗum ko ƴiiƴam, he ngu ɓoccina e ndiyam tunnuɗam e laaɓɗam, ngu waawataa toccinnde ɓoccooɗe maggu so wanaa ndiyam laaɓɗam. Ko maa ngu yuwa neɗɗo nde ngu waawa accude keefol ɓuuɓal e ƴiiƴam mum. Ko oon tuma keefol ngol yahanta heeñere yeeŋcina toon keefol ngol, ɗi keewa e nder balɗe 20, ndeen ɗi puɗɗata haɓaade neɗɗo oo, ɗi peññina e mum sifaaji ɗi cifi-ɗen ɗii, hen gootel maa walla kiwi ɗum.

Keefi ɓuuɓal mbaɗi ko sifaaji 4.

Keefol Plasmojom falsipariyom, kanngol ɓuri heewde ko warata e yimɓe, haa teeŋti e sukaaɓe ɓe keɓaani duuɓi 7. Keefol plasmojom vivax, kanngol reftata e gadanol ngol bonannde. Keefol Plasmojom malariyaa., e Keefol Plasmojom oval.
Hol no neɗɗo hisirta e keefi ɓuuɓal ?
Reentaade ɓowɗi kaattudi reentagol (waalde les Arkilla). So moƴƴaani Keefi mum nanngii ma, yahan suudu safrirdu ko ɓuri yaawde. Toppitaade laaɓal sato mum. Haɗde deeɓeele ndiyam ɓooyde he sato mum, waasde accude ndeyameeje ɗe kuutorto-ɗen mbaala ne ombiitii.
Ɗumɗoo ko heen e geɗe deentorɗe ɓurɗe yamreede.

Kuɗol Mammadu Aamadu Bah.

Oo Mammadu Aamadu Bah ko malinaajo jibinaaɗo e hitaande 1977 to wuro ine wiyee Bugunii (laamu Sikaasoo nder leydi Mali).  Baaba makko iwi Gimmbanna Gimmbal Booruuji bona boli toon to Ñooro, o ari o jooɗi Bugunii Jakitee. Yumma makko jeyaa ko Sincu Semme Kolomina bahbahɓe. Ko o neɗɗo sagata daraniiɗo jannginde Pulaar/Fulfulde mo tampataa.

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments