Anndu ko woni SIDA nganndaa no ndeentori-ɗaa ɗum. Wonaa seyɗaane addata ɗum, wonaa baɗanal addata ɗum, wonaa yarooɓe walla mbiyaa sukñaaɓe, ngaddata ɗum. Ko mboros biyeteeɗo « Wiris » addata ɗum. Mboros oo hoɗata ko e ƴiiƴam, walla e diƴƴe jaltooje e njogoram debbo walla gorko sahaa mo ɓe ndenndi leeso (ɗaam ndiyam wivetee ko maniyyu to gorko).
Hol no sidaa haɓortee ?
Sidaa haɓortee ko peeje tati :
- Ƴiiƴam : so a memii ƴiiƴam mbaɗɗam mboros oo,
- Diƴƴe njogoram : so debbo e gorko njotondirii e lelnde tawi heen gooto ina soomi mboros oo e ɓalndu mum ;
- Yumma raaɓa ɓiyum e jibingol tawi yumma oo ina wondunoo e mboros oo nder ɓalndu mum.
Hol no ndeentorto-ɗen mboros oo ?
So en paamii laabi rafi oo rewrata tan en kisii. Maa on mbiy am hol no nganndirten gonduɗo e mboros oo ?
Mi wiy maa ko adii fof, hoto jotondire leeso e neɗɗo mo a anndaa. So a jotondirii e neɗɗo yo a taw ko on aadondirɓe hay gooto e mon yahataa to goɗɗo. Ko ɓuri moƴƴude ko yuumoyaade ƴiiƴе mooɗon haa nganndon mboros alaa e gooto e mon. So alaa e mon on kisii, on nganndii no ndeentorto-ɗon. So ina e mon, ina jogii feere wallitoore on no nquurdu-ɗon, mbaason noon raaɓde woɗɓe.
To bannge ƴiiƴam, hoto mem ƴiiƴam gaañiiɗo sara maa : noddu doktoor. Reento renndude pikkiir e neɗɗo goɗɗo, walla layset e neɗɗo goɗɗo, rkn. Yumma yo reen cellal mum, so tawii ina wondi e mboros, yiɗaaka o jibina, sabu omo waawi raaɓde ɓiyiiko e sahaa nde o jibinta ndee.
Hol ko laamu nguu waɗi ngam haɓaade oo rafi ?
Engu udditi nokkuuji mawɗi e diiwanuuji 13 leydi ndii. Ɗo ngar-ɗaa heen fof, so a naamndiima, maa ɓe ƴeewane ƴiiƴam maa e sirlu, haa nganndaa so mboros oo ina ɓalndu maa walla alaa, tee a yoɓataa hay dara. So tawii aɗa soomi mboros oo maa ɓe njokkondire e nokku cafroowo tawa a yoɓataa hay huunde.
Jooni noon hol sifaa ñawu ngu ?
So on njiyii mi adoraaki sifaa ñawu nguu, ko mi yiɗaa ñawon. Njiɗ-mi ko ndeento-ɗon, ñawu ngu waasa heɓde on. A yiyat neɗɗo oo ina seɗoo, omo fooƴa, haa o ustoo ko ina wona kilooji sappo. Omo faawnga paawngal duumingal tawa aspirin walla ko mbiyaten « ñokket » parasetaamol alaa ko waawi heen hay huunde. Reedu dogooru duumiindu, ndu hay lekki waawaa dartinde. Ɗojjo duumiingo, arda e caɗibbe e ɓalndu fof. Oon sahaa hay so a wonaa doktoor aɗa anndi rafi oo saɗtii. Haa jooni noon, ɓeen ñawɓe ene cafree opitaal, kono ina caɗti danndude.
En nganndii reentaade nde ɓuri yeebaade haa ñawa, ñawna denndidiiɗo mum e ɓesngu mum. Ko waɗi laamu nguu ina walla pelle kakkitooje tawi ko jaambureeje, ko ngam yaajnude faamamuya Sida, mate leñol Muritani ina hisa e nguu muusu. Miin ne, miɗo jinngana haalooɓe Pulaar mbele ina ndaɗa e rafi pirtoowo leñol.
E nder aduna hee, ina haalee deentorgol rafi oo e huutoraade « preservatif » (mbiyen laafa njogoram). Ɗum ɗoon noon arani ko ɓe mbaawaa jaggude koye mum en e ngoraagu. So a waɗii laafa kaa ina haɗa mboros oo yettaade ma hay so tawii mo njotondir-ɗaa oo ina wondi e makko. Enen noon ko en juulɓe, keddo-ɗen e sariya. So tawii noon debbo e jom galle mum, gooto e mum en sellaani, eɓe mbaawi huutoraade laafa njogoram.
Aan Saada, Karallo toowɗo to bannge cellal, mawdo fedde AMPECS to El Mina, Nuwaasoot.


