lundi, mars 16, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCellalÑawu Sida: reentaade ɓuri

Ñawu Sida: reentaade ɓuri

Anndu ko woni SIDA nganndaa no ndeentori-ɗaa ɗum. Wonaa seyɗaane addata ɗum, wonaa baɗanal addata ɗum, wonaa yarooɓe walla mbiyaa sukñaaɓe, ngaddata ɗum. Ko mboros biyeteeɗo « Wiris » addata ɗum. Mboros oo hoɗata ko e ƴiiƴam, walla e diƴƴe jaltooje e njogoram debbo walla gorko sahaa mo ɓe ndenndi leeso (ɗaam ndiyam wivetee ko maniyyu to gorko).

Hol no sidaa haɓortee ?

Sidaa haɓortee ko peeje tati :

  • Ƴiiƴam : so a memii ƴiiƴam mbaɗɗam mboros oo,
  • Diƴƴe njogoram : so debbo e gorko njotondirii e lelnde tawi heen gooto ina soomi mboros oo e ɓalndu mum ;
  • Yumma raaɓa ɓiyum e jibingol tawi yumma oo ina wondunoo e mboros oo nder ɓalndu mum.

Hol no ndeentorto-ɗen mboros oo ?

So en paamii laabi rafi oo rewrata tan en kisii. Maa on mbiy am hol no nganndirten gonduɗo e mboros oo ?

Mi wiy maa ko adii fof, hoto jotondire leeso e neɗɗo mo a anndaa. So a jotondirii e neɗɗo yo a taw ko on aadondirɓe hay gooto e mon yahataa to goɗɗo. Ko ɓuri moƴƴude ko yuumoyaade ƴiiƴе mooɗon haa nganndon mboros alaa e gooto e mon. So alaa e mon on kisii, on nganndii no ndeentorto-ɗon. So ina e mon, ina jogii feere wallitoore on no nquurdu-ɗon, mbaason noon raaɓde woɗɓe.

To bannge ƴiiƴam, hoto mem ƴiiƴam gaañiiɗo sara maa : noddu doktoor. Reento renndude pikkiir e neɗɗo goɗɗo, walla layset e neɗɗo goɗɗo, rkn. Yumma yo reen cellal mum, so tawii ina wondi e mboros, yiɗaaka o jibina, sabu omo waawi raaɓde ɓiyiiko e sahaa nde o jibinta ndee.

Hol ko laamu nguu waɗi ngam haɓaade oo rafi ?

Engu udditi nokkuuji mawɗi e diiwanuuji 13 leydi ndii. Ɗo ngar-ɗaa heen fof, so a naamndiima, maa ɓe ƴeewane ƴiiƴam maa e sirlu, haa nganndaa so mboros oo ina ɓalndu maa walla alaa, tee a yoɓataa hay dara. So tawii aɗa soomi mboros oo maa ɓe njokkondire e nokku cafroowo tawa a yoɓataa hay huunde.

Jooni noon hol sifaa ñawu ngu ?

So on njiyii mi adoraaki sifaa ñawu nguu, ko mi yiɗaa ñawon. Njiɗ-mi ko ndeento-ɗon, ñawu ngu waasa heɓde on. A yiyat neɗɗo oo ina seɗoo, omo fooƴa, haa o ustoo ko ina wona kilooji sappo. Omo faawnga paawngal duumingal tawa aspirin walla ko mbiyaten « ñokket » parasetaamol alaa ko waawi heen hay huunde. Reedu dogooru duumiindu, ndu hay lekki waawaa dartinde. Ɗojjo duumiingo, arda e caɗibbe e ɓalndu fof. Oon sahaa hay so a wonaa doktoor aɗa anndi rafi oo saɗtii. Haa jooni noon, ɓeen ñawɓe ene cafree opitaal, kono ina caɗti danndude.

En nganndii reentaade nde ɓuri yeebaade haa ñawa, ñawna denndidiiɗo mum e ɓesngu mum. Ko waɗi laamu nguu ina walla pelle kakkitooje tawi ko jaambureeje, ko ngam yaajnude faamamuya Sida, mate leñol Muritani ina hisa e nguu muusu. Miin ne, miɗo jinngana haalooɓe Pulaar mbele ina ndaɗa e rafi pirtoowo leñol.

E nder aduna hee, ina haalee deentorgol rafi oo e huutoraade « preservatif » (mbiyen laafa njogoram). Ɗum ɗoon noon arani ko ɓe mbaawaa jaggude koye mum en e ngoraagu. So a waɗii laafa kaa ina haɗa mboros oo yettaade ma hay so tawii mo njotondir-ɗaa oo ina wondi e makko. Enen noon ko en juulɓe, keddo-ɗen e sariya. So tawii noon debbo e jom galle mum, gooto e mum en sellaani, eɓe mbaawi huutoraade laafa njogoram.

Aan Saada, Karallo toowɗo to bannge cellal, mawdo fedde AMPECS to El Mina, Nuwaasoot.

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments