jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilDewalNdeke sadak ine dirtina lajal

Ndeke sadak ine dirtina lajal

 Daartol garowol ɗoo ngol hecciɗinii ɓernde am no feewi sanne. Ndeke mi anndii hay gooto fotaani famɗinde yurmeende Alla e hattan Mum, sabu hay gooto anndaa to nde ummortoo, e no nde ardata.

Suka gorko gooto, neene mum lelinooma rafi cellal, haa nawaa lopitaal, doktoreeɓe ina cafra ɗum. O nawaa to safrooɓe heɓɓittooɓe rafaaɓe tampuɓe. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, safrooɓe ɓee pelliti haalande suka oo goonga, mbiyi ɗum : “Neene maa, min ɗamtindiima waawde safrude ɗum, omo waawi nootaade Joomiiko ko neeɓaani. Min ngaandii e rafi makko hee.”

Nii woni, kanko suka oo, o yalti lopitaal oo,  omo wondi e ɗamtindaare mawnde. Nde o ƴettiti laawol, omo arta ƴeewtaade neene makko ndee, o dartii he yeeyirde esaas, ngam soodde. Tawde, won gadiiɗo mo ɗoon, o woni e fadde ɗum, haa gasna loowde. Ɗoon tan, o weddii ndaarɗe makko, haa poti he ullundu jibinndu, ko ɓooyaani, ɓikkon mum ina ngoni e nder kartoŋ. Kon ɗeɓataa hay waawde yahde. O miijtii, kanko suka oo : “hol ňamminoowo kon ullukon e oo sifaa no ngoniri nii ?” Nii woni, o tiindanii yeeyirde wonnde sara ɗoon ndee. O soodi pot liɗɗi gommbaaɗo. O wowtani ullukon kon pot oo.

Caggal ɗuum, o tiindanii lopitaal, ƴeewoyde no neene makko woori. Nde o naati to ñawɓe tampuɓe ɓee paabetee too, to o ɗaccunoo neene makko too, o tawtaani toon neene makko. O gidaa, manayel ngel o joginoo e junngo makko ɓoccitii, sami. O heñii o hocci, kono faayre ndee iwaani, o naamndii debbo cafroowo oo, to neene makko woni, o wiyi : “Hol to neene am woni ?” Oon jaabii mo, wiyi : “Jooni dey, yettere Alla, o semorii no moƴƴi, min ngegginii mo ɗoo, min nawii mo suudu semoranaaɓe, rewndu e nduu ɗoo nduu”.

O waɗi taaɓe jaawɗe, o tiindii to neene makko. O salmini ɗum, haa saɗi joofi, o naamndii ɗum no dañri jam. Yummiraaɗo oo heɓɓitii, wiyi : “Tuma nde ngonnoo-mi hakkunde nguurndam e maayde ndee, mi anndaa nano am, mi anndaa ñaamo am, e oon sahnga, njiy-mi ko ullundu e ɓikkon mum ina kooyni takkon mumen dow asamaan ina nduwanoo mi cellal !” Ɓiɗɗo oo mugaa haa ko foti alaa. Haa wayi no gidaaɗo nii ! O nawti laamu to Alla, baɗoowo ko welaa, ɗo welaa, nde welaa e no weldaa. Kattanɗo huunde fof oo ! Senaade woodanii Alla, Mo njurumndeeru huuɓtidini fof ! Jettooɗe ngoodanii Alla ! 

Ndeke ittude sadak ina riiwta woroddeeji, juutna balɗe, ɓeyda yaajeende, e ballal Alla.

Banndiraaɓe am, musidɓe tedduɓe, cafriree rafiiji mon sakkaade :

Ɗoo ko sadak potyel liɗɗi gommbangel tan, cakkangel ullukon haa fittaandu daɗi. Taaree Alla, Gooto e Laamu mum !.

Annabiijo Alla (JKM) wiyii : “Ndaɗndiro-ɗee e jeyngol Jahannama, hay so ko feccere tamaroore !” Senaade woodanii Alla !

Laahilaaha Illallaah ! Deweteeɗo e goonga alaa, so wonaa Alla ! Eeh Alla !, Joomam ! hoybinan teddeendi nguurndam aduna oon ɓenninɗo oo waaju !

Jippinɗo : Usmaan SEK

Firo : Aamadu T. Siidi Bintu Shariif, winndiyanke.

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments