dimanche, mars 29, 2026
Google search engine
JaɓɓordeFagguduNdema : Ngesa jeeri

Ndema : Ngesa jeeri

Eɗen puɗɗoo yaltinde ɗoo bnndanɗe paatude e golle ndema, no anndiraa he nder Fuuta. Puɗɗorto-ɗen ko demal jeeri : Ngesa jeeri

Ngesa jeeri

Gila waadere memaani lesdi (leydi), demowo yahata ƴeewtoyaade ngesa mum. O soppitoo coɓɓoƴƴi, o waɗa galle, walla o ñaastoo ɗum so omo joginoo. O sukka kala ɗo waɗnoo yolnde walla ɗo yawnii. Won he maɓɓe uulat gawri, ñebbe e poɗɗe. Demoowo sabboo he toɓo. O reena ngesa makko hade pooli, ɗeeleeli e colli mbittaani, ñaamaani. Yoga e remooɓe uulataa, ɓe peewnat aawɗeele ɓe cabboo e ngatamaare, haa ñalnde jannja tan, ɓe ndawra jabbere.

Ngatameere ine heewi toɓirde jamma. Oon sahaa; kikiiɗe kiirɗo kaaƴe peŋa fuɗnaange, njiya duule ɓaleeje, duule daneeje, hay e boɗeeje. Naange muta, majel maja fuɗnaange, totta boobo loonde. So yahii haa jamminii, ngatamaare waala toɓde, remooɓe mbeltoo. Ɓe pina subaka, ɓe ndawra jannja. Aawɗeele mooftanooɗe njaltinee ndoondee, jinndaaɗi ceŋee, jale taccaaɗe mbakkee he balabe, jom ngesa ardoo, aawooɓe ndewa e mum. So ɓe njettiima, o jabba, aawooɓe ngaawa. So dañii balɗe tati poɗɗe e ñebbe mbaɗa kofe, ɗe kofta wiyee ɗe fuɗii. Heen geɗel fof waɗa noppi ɗiɗi, fawa fawtondira sorta ɗemɗe. Gawri waɗa peŋɗe.

Caggal biir demal juutee. Arano remee. Caggal lewru ngesa beytee. Tawa deeneeri e ñewñewi cortii ɗemɗe. Julkon e payanon, piindi e kalaace ñaanta ndii layateeri. Ɓooyataa, moli e samba rewooje keewtaa deneeri. Piindi e kalaace e ñebbe ƴoƴɗe e oolɗinɗe ciiña he ñewñewi.

Samba rewooje mbaɗa poɗɗe kine daneeje, kine ɓaleeje, muccee footoo, poɗɗe ɓennda he nder dennde, wiyee mustinii. Dennde mustere fusee ngaalee. Kaaddi no suukara welde. Deeneeri nasloo cuma. Dene turlee coppee ñolnee mbakkee, poɗɗe liiree. So ɗe njoorii ɗe liirtee, ɗe mbaɗee he karawal, ɗe tappee, ƴaaree, ɓetee loowee he saakuuji. Demoowo naattiina waɗee he faawru, hanndee.

Ñebbe ƴoƴɗe oolɗina, njoora kos cufee, cokkee, ɓetee, nawee, moftee he faawru. Ɗum ɗoo ko nammbu poɗɗe e ñebbe.

So tawii ko ngesa gawri ndeemiri (ndiyamiri) : jabbude, aawde, fuɗde ; rewna gitee ; mbawlina, saña cengele, jokka gulɗe, haɓɓa, waɗa cette, wuufta, butaali pulla buumngal, waɗa gite paaɓi, ƴooga, hurnee colli, ranwina, monngina, helee, muumee ; waɗa kammonjawo, yoora, soñee, doɓaale keewa he ngesa, ndoɓee, ndoɓtee, cammeeje leemee he cengele, walla beñuwaaruuji ma taasaaji, jaawee he gerngal. Caggal ɗum askee, caate njalta. Saabareeje kaɓɓee, ndimndee, naattinee he paabi.

So tawii ko feelaa walla ñindiko : so aawaama fuɗii, rewnii gite, remaama duulaama, siiwɗina, ɓawlina, horlina, jokka golɗe, haɓɓa, waɗa wuufdu, ngoomndu, wuufta, sammeere yalta. Fulla buumngal, gitte paaɓi, ƴooga, ranwina, monngina, waɗa kammo-njawo, yoora soñee, doɓaale ndoɓtee jaawee ɗo gootel, sokkee maa lappee, walla naanniree cammeeje. Won e yimɓe ñaltinoo gese mumen.

So fofof gasii, jawdi naata kolangal, ñaayngal fuɗɗoo.

Jabbere jeeri

Ngatamaare waali toɓde haa weeti. Demowo waali beltiiɗo.weeti dawri jannja. Subaka law o ɓeti aawdi, o tannindi o ɓadini njinndaangu, o welni jammbere, o renndini sukaaɓe e mawɓe, ɓe kacitii, o waɗi tengaade he dow hoore. O wakkii njinndaangu, yumma galle roondii aawdi. Ɓe payi gese. Ɓe ndawri jabbere.

Jabbere jeeri woodi tan ko jabboowo e gaawoowo. Nde wonnoo jeeri ina yaafi, jabboowo fiyata njinndaangu tan ko laawol gootol ɓenna, ko ɗum waɗi aawooɓe heewɓe ina ndewa he makko. Gaawoowo ƴettat aawdi tan waɗa he eño, ubba, wona wullo dañaama. Kala gaawoowo ƴettat gabbe gawri e aalundere ñewre, e foɗɗere walla poɗɗe ɗiɗi, o waɗa he eño woto, o ubba o yaɓɓa heen koyngal makko, o ɓenna to eño woɗngo. Kamɓe fof ko noon ɓe mbaɗata haa nde ɓe ngasni fof.

Siley Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments