He Nuwaasoot e nder diiwe keewɗe Muritani, ɗomka tampinii yimɓe no feewi. Robinaaji korii, coggu kamiyoŋaaji-ndiyam memotaako, yimɓe nana ɓittondira yeeso cewle ndiyam mettuɗe yiytude, ɗuum woni ko ɓuri maantinde e nguurndam ujune ujune galle nder leydi ndii, haa teeŋti he teeruuji mawɗi ɗii. Ko goonga laamorgo leydi ndii ɓeydiima mawnude no feewi, ko goonga yooro duumiima, kono kadi ko goonga huufo mahaandi diƴƴe, no huufo geɗe leydi ndii goɗɗe ɗee, wonaa huufo moƴƴo.
Ndokkee min ndiyam
Ngoo ɗoo wulaango ma a taw lomtii ko wulaango « kaadihiin en » (dillere luulndiiɓe laamu Daddaa ɗaɓɓatnoonde jeytaare timmunde feewde e koloñaal keso e demokaraasii) e maayirɗe kitaale 60 darorɗe 70 (duuɓi capanɗe joy (50) pawɗi jooni), wiyatnooɓe « ngaddee mi yara …» e nder seppooji nder leeɗe miskineeɓe (ko lollirnoo barakuuji) Nuwaasoot. Ko ɗum woni ko fillii kadi ɗii duuɓi fof. E ɗum jolatnoo kadi sahaa e sahaa fof, kono hikka ellee ɗum ɓuri bonde sabu alaa leegal ɗum woppi e nder wuro hee : bidoŋaaji beelnaaɗi, siwooji e beñuwaruuji baɗɗi lasi ina panndii siternaaji, alaa keddiiɗo, yimɓe fof inan ndarii e laabi ina ngullitoo, hay sarɗooɓe ! Mate ɗomka kam ko e tiinde Nuwaasoot fesaa ?
Ndiyam njareteeɗam gila ko adii, nde Muritani heɓata jeytaare mum politigi, ummortonoo ɗum ko Rooso to maayo, tawa waɗaa ko e siternaaji, ngara mbaañnjita ɗum e mbalkaaji mawɗi e nder wuro hee (heen ngoota wonno ko takko galle kumaandaŋ serkal wuro ngoo, ɗo opitaal « mère et enfant » darii hannde ɗoo. Teskini kadi, ɗiin siternaaji ko jeyi sosiyetee koloñaal en hono « Lacombe et Compagnie » . Ko e maayirɗe kitaale 70 ndiyam dañaa ummoraade boyli « Idini » dariiɗi fotde 60 km ummoraade Nuwaasoot feewde Butelmiit, kono nde wonde wuro ngoo woni tan ko e ɓesnude sabu uujo ummoriiɓe dowri sabu yooro, ɗam famɗiti e baasgol waawde difaade wuro ngoo, hay so tawii noon e ballondiral e leydi Siin e nder maayirɗe kitaale capanɗe 80, ɗum seɓtorii no feewi. Won feere woɗnde sakkanoo ko adii kitaale 80 so etaade siggude lamɗam ndiyam geec (e ballal leydi Farayse), waɗta ɗam mbelɗam, kono ɗum juutaani balɗe, sabu karallaagal companoongal heen ngal moƴƴaani, sahaaji fof isiin bayloowo ndiyam ɗam bona, maa haralleeɓe ummoroo caggal leydi arde feewnude, huunde nde wattondorii ko uddugol isiin oo. Feere sakkitere ndee ko fooɗoyde ndiyam ummoraade maayo Senegaal rewrude e nokku keedɗo hirnaange leydi ndii lollirɗo « Aftuut el Sahili ». Ndeen eɓɓaande innira « projet Atout el Sahili », gaagaa pooɗgol ndiyam ummoraade maayo, nokku oo yowii ko e dow ndiyam keewɗam ndebbuɗam nder leydi (ko tuubakooɓe mbiyata « nappe phréatiŋue ») . Ina jooɗtoranoo caɗeele ndiyam joofii hankati e nder wuro Nuwaasoot gila e hitaande 2011.
Kono ko ko wiyetee koo tan, hikka « ko muusatnoo kaangaaɗo koo artii » sabu ɗii duuɓi fof hay so tawiino eɗen kawratnoo e caɗeele ndiyam, hikka ɓuri : jaajgol mum e juutgol mum (ko ina abbo e yontere fawnde) yantondirde e ŋakkugol kuuraa e nguleeki weeyo murtuki. Ko ɗum waɗi, foti woytoreede hannde ko laamu e calsalti mum (SNDE) sabu ɓe mbiyi saabii ŋakkere ndiyam ko « cukkugol tiwooji ɗii » sabu mbaalandiri walla ɓakkere, yantude e keewal sokla wuro ngoo e ndiyam… Ɗum fof dee danndaani ɓe tawo, sabu haralleeɓe SNDE ina potnoo tijjaade ɗum, ndaroo ndeena tiwooji gila cukkaani, ndiisnondira e ceŋɗe laamu keddiiɗe ɗee (yeru Iskaan), hade mum en feccude leyɗeele koɗorɗe yo a taw njenanaama diƴƴe SNDE njettiima ɗoon. Ɗum firti ko ndiyam e kuuraa foti adaade koɗki hay so tawii laamuuji men ngaadoraaki ɗum. Ɗum jibini ko lolliri « barakuuji » garduɗi e uujo 1968 adano feewde Nuwaasoot, etee seertaaka haa e ñalawma hannde oo. Haala kuuraa haalaaka sabu e kala nde oo ɗoo sahaa yonti, niɓɓere ko ko lomlomtondirta e leeɗe Nuwaasoot, ɗum bonna ko heewi, tardina yoga e liggeyaaji, sibu, so kuɓɓam ina muñoo, ɗomka kam muñotaako, sabu yimɓe fof ina kawri « ndiyam woni nguurndam ». Ko ɓooyaani en nanii won e jagge laamu jarfatnooɗe ngardiigu leydi ndii, sabu darnde mum e manndaa ɓennuɗo oo, so ɓurtireede jeñtingol kuɓɓam haa ko ina heblanii yeeyde ɗum leydi Senegaal e Mali. Ina yaakoranoo « eɓɓaande heñoraande » ngam ƴellitde wuro Nuwaasoot maa wood ko wayli so borjingol jawdi laamu ɗaccii.
Ɗii ɗoo ñabbuuli ɗiɗi nduumiima e nder leydi hee no feewi. So tawii ko yowitii e kuɓɓam, ko huunde fotnde tafeede. Ndiyam kam ko dokke Alla (iwdi tago) ndebbiindi e nder leydi tawa ardi ko e toɓooli, ilameeje… Etee ko ceniɗam, heddantoo SNDE tan ko waawde fooɗde ɗam, sara ɗam nder gure. Kono huunde heen fof ko maa heblee, fewnee, reenee etee hisnee. Waawde yiilde gollal fof haa moƴƴa ko waawde tijjaade bonannde waawnde heɓtaade ɗum, ɓuri newaade e faɗde haa bona wiya ina safra ɗum. Won miijo ina feeñi ko safaara ŋakkere ndiyam ɓurnde tabitde hannde ko ciggugol lamɗam ndiyam geec, waɗta ɗum mbelɗam woni ko ɓuri tabitde yeruuji ɓurɗi teeŋtude heen ko humpito leyɗeele keerondirɗe e geecuuji, baaɗe no leyɗe Afirik bannge hirnaange (Senegaal), Afirik bannge rewo (Tuunus, Maruk e Alaseri), Afirik worgo ekn… Ɗum ɓuri tabitineede heen tan ko e nder gure maawɗe, ɓesnuɗe e ɗeen leyɗeele etee lomtaaki gaddirɗe ndiyam gaadoraaɗe kono ko reentoraade caɗeele baawɗe feeñde e ngaal banngal. Muritani meeɗii humpitaade ko wayi noon e kitaale 70, kono ɗum juutaani, galli, ina gasa tawa karallaagal kuutoranoongal heen ngal moƴƴani, walla tawa ko jiilgol mum ngol woni ngol fooƴtaaki.
Ndiyam e Kuɓɓam ko calɗi ɗiɗi gorwori ƴellitaare leydi fof, walla nii winndere nde kala, kono hay ŋakkireede kuuraa ɓuri yande ɗomka.
Maamuudu Haaruuna Joop