samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilƊemɗeNgam jaŋde e laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije

Ngam jaŋde e laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije

Fooyre Ɓamtaare ine yaltinano ɗoo winndannde Yaal Zakariyaa saaktanoonde e hitaande 1977 e jaaynde laamu wiyeteende “Chaab”. Winndannde ndee ine yahdi no feewi he duko ɗemɗe dukoteengo haa hannde ngoo. Ko ɗuum tagi Fooyre fulde nde, e yaltinde nde : Janngirgol ɗemɗe ngenndiije e laawɗingol mum en ɓooyii dukeede !

E nder ɗuum joom winndannde ndee jaɓii artande en he no geɗe ɗee njahrunoo haa jaaynde “Chaab” jaɓi saaktude nde, e hol ngonka oon sahaa…

Faade e Hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani, Hooreejo caaktugol Fooyre, ɓiy yumma tiiɗɗo.

Ndee winndannde saaktaa ko he yonta keeriiɗo, yonta laamu Parti gooto (PPM), mo jaɓataano hay miijo woɗngo wooto ngo yahdaani e miijo mum, so wonaa dee ngollo-ɗaa nder suuɗaare, huunde nde feewnitanooki mi, haa teeŋti noon leydi ndii wonnoo ko he wolde hakkunde mum e Maalde Polisario. Ko juɓɓule Parti oo tan ngonnoo nokku ɗo neɗɗo waawi haalde. Ine jeyanoo he ɗeen juɓɓule, Duɗal Ngenndi Jaŋde e Nehdi Politik (Institut National d’Etudes et d’Education Politiques (INEEP)) darinoongal darnde himmunde he nder nguurndam leydi ndii, rewrude e juɓɓingol dewondirngol pottitte heblo e jeewte paatuɗe e geɗe politik, faggudu, renndo e pinal. Hawri kadi huunde e terɗe ummoriiɗe e luulndo suuɗiingo (ko wayi no MND) ina tawti Parti oo. Tiitooɗe ɗeen jeewte keewnoo yowitaade ko he ngootaagu ngenndi e gaggaaji pinal. Oon sahaa, miɗo naati Golle Laamu caggal heblo to Duɗal Ngenndiwal Njuɓɓudi laamu (ENA). E nder heblo, ngal duɗal ine janngintunoo jikkuuji moƴƴi ɗi laamu foti ɓetirde gollotooɓe mum. Eɗen mbaawi limtude heen kaandugol, kattangol, nuunɗal, jaamburaagal, daranagol nafoore huɓtodinnde. Golloowo laamu mo njiɗnoo-mi wonde oo ine hebliraa ɗum. Kono caggal nde njol-mi he dingiral hee, ɓernde am taayi no feewi. Kono ɗuum haɗaani mi jokkude softeende am nder pelle, haa teeŋti e pelle gure e Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani, heɓnoonde yamiroore mum ko ɓooyaani.

Nde tawnoo ngollotonoo-mi ko he nokku kabaruuji (jaayɗe) , winndannde wootere yaltunoonde e jaaynde Chaab, fooɗti hakkille am. Winndannde toosnde, hirjintunoonde binndirgol ɗemɗe ngenndiije ɗee alkule arab, tawi winndi ɗum ko almuudo ENA ɓaarɗo, kadi sehil am, mo paamondirnoo-mi nde min ngollodtonoo he Goomu binndol jaaynde « Futurs Cadre », nokku wellitaare mo hono mum weeɓaano e oon sahaa.

Rokkunoo ekkol oo ngaal ɓural, sikke alaa heen, ko coftal e jikku portiiɗo gardinooɗo ngal oo, hono sokna Turkiyaa Daddah. Nii woni pellit-mi jaabaade ndeen winndannde, go’o sabu am goongɗinde paandaale e kuccam Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani nde innitortonoo-mi (sabu jeyeede e sosɓe ɗum), e ɗiɗi, mbele yimɓe ine ngiwa e deƴƴere, walla boom natta faalkisaade tooñannge jeydaaɓe e leydi heewɓe, joginooɓe boom kattanɗe haɓaade miijooji jaltunooɗi he ndeen winndannde, luutondirnde e yiɗde e nafoore leƴƴi leydi ndii, ɗi haala kaa ɓuri toɗɗaade ɗii.

Oon sahaa jaayɗe laamu ine ndeenaa no feewi. Ngam jaɓnude jaltingol winndannde faatunde e tiitoonde waande nii farwude, maa yamiroore ummoraade e ɓurɗo toowde to bannge njiimaandi, heɓee. Oon sahaa, jaayɗe keeriiɗe ngoodaani, alaa ko haali karalle kese (Laylayti renndo) ɗee. Ngam liɓde ndee faddoode, maa taartoyii-mi ardiiɓe Chaab ngam heɓde yamiroore saaktude winndannde am, tuugnii-mi e Parti hee e golle am (Mooɓondire), haa ɓe kooloo nuunɗugol am e jeyegol he Parti hee. Ɗuum fof haɗaani mi hawrude e saɗeende mawnde ummoraade e huunde e jaaynooɓe Chaab ɗaɓɓirnoo ɓe mi baylugol lelngo won ɗeen taƴe, tawi ko kimmanɗe mi. Kono, no heewi wiyreede nii, he nder ngonkaaji baaɗi nii, “Alla newni geɗe ɗee”. He nder ɗuum, Gardiiɗo Kuɓtodinɗo haalirde ngenndi (ORTM) mo ngollotonoo-mi he Ardorde mum oo, fammini-mi ine jogodii e tolnodirɗo mum Agence Mauritanienne d’Informations (AMI) batu, ngu huunde e gollodiiɓe mum njogori tawtoreede ; ine jeyaa e ɓeen Abdullaay Siree Bah luttuɗo balɗe (yo alla moƴƴe makko). Keñii-mi habrude mo ɗuum, e habrude mo miɗo yiɗi yettinde heen hafeere winndannde am nde o janngunoo, o weltii he mum ndee. O hunanii kam wallude mi. Nde ñalawma oo yettii, nde batu nguu gasi, tawtoranooɓe ɓee njalti, ɗaɓɓu-mi, keɓ-mi yamiroore Gardiiɗo am oo, hollude koɗo makko oo hujja am oo. Kanko mawɗo am oo, o holli-mi tolnodiiɗo makko oo, o manti mi heen. Miin ne njettinir-mi yiɗde am ndee no ɓuri laaɓtude e newaade. Caggal ɗuum, Siidi wul Sheex (DG, sibu ko kanko wonnoo) e Abdullaay Siree Bah (Yo Alla moƴƴu he maɓɓe), ɗiɗo fof jaaynooɓe ŋanaa, njaawnii deeƴnude ɓernde makko he faayiida winndannde kollit-mi ɓe ndee.

O jaabtii, o wiyi o nanii haala winndannde ndee ummoraade e gooto e gollodiiɓe makko, kono omo ŋakkiranoo no feewi kabaruuji wonande nuunɗal binnduɗo oo e anndude to o heedi, ngam ƴettude pellital. Ɓayri o anndii ɗum fof jooni, o huunii rokkude yamiroore yo winndannde ndee saakte, kala nde aaɓnii. He yontere rewnde heen, (huunde bettunde mi), ko Kolonel Yaal Abdullaay (Yo Alla moƴƴu e makko), Cukko Ardorde Konu Ngenndi e oon sahaa, ine ummitii biro, weeɗi mi jaaynde ndee, fammini mi, mani mi heen, wiyi mi « Zak, hannde ko haala maa tan haaletenoo. Winndannde maa ndee yeewtaama no feewi he nokkuuji laamu hee, sibu mem-ɗaa ɗoo ko huunde farwunde. Alla ko moƴƴo ande winndii no feewi. Sahaa goɗɗo, a reentoto ». Ɗii konngi pammini-mi tolno winndannde am ndee. Sikke alaa heen, ko neɗɗagu makko suri mi he bonannde won ɓeen hoohooɓe jogiiɓe miijooji wostaade yimɓe, caakteteeɗi he Parti hee, ɗi nokkuuji leñamleñameeji aarabeeɓe e innitortooɗi lislaam, ndartorii.

Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Goomu Koninkooɓe Daraniingu Kisal Ngenndi (CMSN) ɗo o jeyanoo jaɓi, caggal pooɗondiral mawngal, binndirgol pulaar, sooninke e wolof alkule lateŋ, felliti kadi sosde Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije.

Ko ɗum ɗoo woni ko ciftortu-mi he ngonka nde winndannde tiitoriinde “NGAM JAŊDE E LAAWƊINGOL ƊEMƊE MEN NGENNDIIJE” ndee saaktaa he jaaynde Chaab t°673, nde 7 kawle 1977.

Mi sikkaano wonde, duuɓi 47 caggal ɗuum, winndannde ndee ine lutta yahdude e sahaa.

A jaaraama no feewi e feere maa fulde winndannde ndee he pulaar, haa teeŋti noon kadi miijaade saaktude nde he “Fooyre”, hono jaaynde FƁPM.

Ɓiy neene maa Zakariyaa Yaal.

Zakariyaa Alasan Yaal jibinaa ko ñalnde 26 bowte (desaamburu) 1951 to Ayyuun el Aturus. O waɗi jaŋde makko lesre e hakkundeere ko he gure Muritani keewɗe, hade makko heɓde bakkaa e hitaande 1974. O janngoyi to Duɗal Ngenndiwal Njuɓɓudi (ENA) Nuwaasoot haa o dursi, o heɓi seedantaagal kattanɗe yiilde njuɓɓudi laamu e kaalis.
E nder ɗuum o heɓii halfineede golle laamu keewɗe, ko wayi no Jaagorgal geɗe nder leydi (2007-2008), nde o yilloytoo taccinaaɓe, o ardii gartirgol mum en. O wonii Gardiiɗo kuftodinɗo Fedde Ngenndiire Ndiyam (SNDE) hakkunde 2010 e 2012. O wonii Waali diiwanuuji keewɗi (Hod hirnaange, Tagant, Inshiri). O wonii Gardo e mawɗo sarwiis he nder njuɓɓudi laamu. O wonii perfee (Haakem) gure keewɗe.
O addii kadi ballal makko he mbayliigu faggudu e huufo eɓɓaaɗe mawɗe jotondirɗe e njulaagu e gollondiral hakkunde leyɗe. O jooɗaniima Laamu e nder juɓɓule mawɗe, o jeytoraama e golle renndo e pinal, yeru cosgol Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani.
O heɓi fooftere makko (alteret) ko e hitaande 2011, caggal duuɓi 35 golle.

Jokku ngam tarde Winndaande ndee…

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments