samedi, janvier 10, 2026
Google search engine
JaɓɓordePinalNguurndam njulliiɓe

Nguurndam njulliiɓe

Darnde njulliyaagal e nder renndo Fulɓe hanki

Hol ko woni njulli?

Gollal ngal ina heewi inɗe : duhaade, voornaade, haddaade, ɓamde tuuba, bijwgal, jarle, yahde fuɗnaange wuro, yahde mbaara, naatde sukkere, heɓtude worɓe, juulneede, sunnineede. Ko adii fof, ina haani ciftinen wonde naatde sukkere ko e tawaangal hirnaange Afrik gila e yonta niɓɓi. E nder ɗiin renndooji ɓooyɗi, naatde sukkere firti ko yaltude e duuɓi сukааgu, ina naata e duuɓi cagataagal, sabu e nder ɗiin yontaaji ɓooyɗi, solima teskaa e nder renndo ko suka, hakkeeji mum fof ko jawaaɗi haa ñalnde o naati e sukkere. Hay huunde o ardintaake e renndo. O hirsataa ko ñaametee, o juulnataa yimɓe, o ñawndotaako, o tawtortaake batuuji mawɓe, o yahataa hare, o yahdataa e konu, o resataa, hay ndiga heen ko o waɗata so wonaa o yaltu sukkere. O abbotaako ruggo, kala no o mawniri. Hay so konu walla ruggo jaggii mo, warataa mo so wonaa roŋku feere, sabu o limtetee ko e sukaaɓe.

Ɗii ɗoo hakkeeji fof njowtetee tan ko nde o yalti sukkere. E jiyde mawɓe men hanki, sukkere wonaa tan taƴde soɓɓndu suka, ɓoorna ɗum wutte haa sella wiyee o heɓtiima worɓe, kono sukkere ko jannginde nguurndam nde sukaaɓe worɓe ndewatnoo e nder ɗiin yontaaji.

Nafoore njulliyaagal ko heblude sukaaɓe worɓe timmuɓe ngoraagu, taga e ɓerɗe maɓɓe ngoraagu, sabu ko sukkere wonnoo heblirde koninkoоɓе. Ko ɗuum waɗi aɓe ekkinee denndaangal golleeji nguurndam, ɓe ngoownee muñal e roondaade tampere e muuseeki e woownude ɓe njuɓɓudi ɗooftaade yamiroore gardiiɗo, ɗuum ko woni fof e no wayi fof. So tawii ko kasi e cifti njulliiɓe ɗii fof mbadiraa ko waawnude ɓe gollirde hakkille e luggiɗinde miijooji e kala ko haalaa e kala golleeji aduna, e etaade faamde ko yaawi e kala no haala kaa ardi e ko ka joopii. Ɗuum fof dey ko ngam ɓe mbaawa roondaade teddeendi renndo ndi ɓe njogori huccondiroyde caggal nde ɓe njalti sukkere e ɗiin yontaaji tolnondirɗi hannde ko e waɗde soldataagal.

Ko toon ɓe njanngata nehdi e muñal waawde ɗooftaade yamiroore gardiiɗo hay so ko suka, sabu sukkere jogii ko njuɓɓudi mum keeriindi. Njulliiɓe njogii ko laamɗo jamiroowo, ɓe mbaɗa kaɗoowo, ɓe ngoppa. Ɓe ngondata ko e selbe dariiɗo darnde kapiteen e nder larme. Ko selbe oo yahdata е mаɓɓе, оmo janngina ɓe kasi e jimɗi, omo seppina ɓe ha ɓalli maɓɓe cofta, ha ɓe mbarña, omo safrana ɓe barmande maɓɓе. Kono kamɓe fof ɓe ngonata ko e les njiimaandi ɓaawo. Oon jogii geɗe maɓɓe fof. O heewi wonde ko ganndo. Ko toon ɓe njanngata naamndaade konngol, ɓe pirta kasi ɗi ɓe ndokketee ɗii e jimdi ɗi ɓe njimata ɗii. Ko toon ɓe njanngata coftal ɓalli, ɓе pina gila weetndoogo aɓe сеppа, aɓе njima haa ɓalli mаɓɓе mbarña. Ñalnde ɓe ceppi fof, janngo ɓe nɗawa ladde, eɓe ekkitoo hare gaawe, eɓe timpoo caki mаɓɓe faade e ɓowde e darabokke. Ɓe ngona toon haa ñawla, ɓe ngarta, ɓe tawta ñaamde heewnde, etee ko ɓuri heewde njulliiɓe nguuri tan ko ñaamde moƴƴere, teewu e nebam e ñameeje goɗɗe belɗe. Faayiida e nguurndam njulli ko nii woniri. Geɗe keddiiɗe ɗee ina pacciree e nder deftere ndee.

Daawal ɗiɗi : ngonka njulliiɓe Njulliyaagal ko ko teeŋti e nguurndam suka. Ko ɗuum tagi ina heblanee : Suka duhiiɗo oo wonata ko e nguurndam keeriɗam haa nde o yalti kala. Jamma njulliiɓe mbaaldi anniya duhngo so sagataaɓe mbaaldii anniya ɗuhaade janngo, huufooɓе mаɓɓе ɓее ina ciftina ɓe ñalnde duhngo mаɓɓе, ɓе mbiya :

aset faande so yettiima
tijjanoonde so yottiima
wonaa ɗeeɗol, wonaa ɗeeɗol
ɓenndaani ɓenndi ɓenndaani
janngo en ndawrat
coñal mbiiri mbaara
puɗal naange weetndoogo
neene am banndi am
onon ɗaanii min ɗaanaaki
ummo-ɗee njuulee
nanon ndaakon ɓiɗkon mon.

So eɓe njima wowru njulliiɓe nduu, ɓe mbiya :
Garga yoo boɓal
wooy am garga boɓal
a dakkanii jombayel yarii
Ƴiiƴam sagataaɓe a yarii.
Ñalnde duhngal
Ñalnde duhngal ngal
ina waɗee noon.

Yimɓe fof ndentoya caggal wuro to duhngal ngal waɗoytee too, piyanɗe ina pellee.

So duhnoowo ina ara addora garga (wowru hiiɗndu, nattundu huutoreede), jaynge huɓɓee sera ɗoon, wudere mawnde addee, hurlee no cuurel ngel alaa tiba nii. Duhotooɗo oo e duhnoowo оo ngona nder. Sagataaɓe ɓee kersondirtaa e duhotooɓe ɓee, ndaroo, taaroo ɓe, nannga wudere ndee. Duhotooɗo oo daroo, saaɗnoo e dow garga IeInaaɗo oo, o huccita fuɗnaange, dicca koppi mum e dow leydi ngam feewnitoo, tawa suka oo foortii tuuba mum ina haddii wudere. Duhnoowo oo haɓɓa raɗo walla gaarawol ɗo foti tayeede ɗoo, o fooɗa haa ŋeera, o waɗa laɓi mbelki no pemmborki nii, o taƴa nguru nguu, o feewna haa feewa. Heddoo ƴiiƴam ina toɓɓita e dow wowru hee. O yaha o jooɗoyoo. Barmannde ndee ubbiree ndoondi ngulndi walla leydi ngulndi. Haa waawtungo woɗngo njokken.

Ittaa ko e deftere : “Nguurndam njulliiɓe” nde ceerno Yero Dooro wallifinoo.

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments