mercredi, novembre 5, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalƁalliwalNjeenaari Nobel ɓalliwal 2025

Njeenaari Nobel ɓalliwal 2025

Rokkaa Njeenaari Nobel ɓalliwal 2025 ko John Clarke biɗtoowo biritannaajo, e Michel H. Devoret biɗtoowo faraysenaajo, e John Martinis biɗtoowo ameriknaajo. Ɓe ndokkiraa ndii njeenaari ko wiɗtooji maɓɓe jowitiiɗi he dirtiwal ñilliwal (mécanique quantique).

Ɗiin wiɗtooji toɗɗii ko jiytugol maɓɓe ko wiyetee “ baɗtal mawngal serdu ñilliwu, kam e ɓetngo yakawere nder yirlaawo yiiteewo ”. Annduɓe ɓalliwal ine gonndunoo e ngaanumma, so anndude hol tolno mawneeki, ɗo tippudi waawi hollude baɗte dirtiwal ñilliwal, sibu ɗuum sifotoo ko no geɗe toko-ñille no feewi (so pamɗii no feewii) njahrata, yeru so tolniima e pecore. Yeru, so kural yanii he ɓalal, ngal ruttoto.

Njeenaari ndokkaandi ndii waɗanaa ko wiiñooji baɗanooɗi e kitaale 1980, kollooji wonde pecorel, he tolno dirtiwal ñilliwal, ine waawi kañum sorde he ɓalal hee, tacca ɗum, woni ko inniraa  baɗtal serdu ” (« effet tunnel »).

Hol ko waɗi ngal jiytal maantinde ?

Ngal ittii keerol hakkunde ko “ mawni ” e ko “ famɗi no feewi ”. ( “ micro ↔ macro ”). Ɗum ɗeɓata waade ko no sala (pont) hakkunde  aduna ñilliwal ” (ɗo geɗe keewɗe ngoni e miijo tan) e aduna guuraaɗo oo (ɗo doosɗe gaadoraaɗe ɗee ɓuri teeŋtude)

Ɓeeɗoo ndokkiraa njeenaari ndii ko sabu jiytal maɓɓe ngal ine “ udditi dame ƴellitaare karalle ñilliwal paaɗe, haa arti e natpiɓiwal (cryptographie) ñilliwal, ordinateeruuji ñilliwi e keɓɓorɗe ñilliwe.

Baɗte e ciyne Nobel ɓalliwal

Ƴoƴre tafaande : ordinateeruuji kuutortooɗi jiytal ngal maa ɓuroy ɗi jooni ɗii, laabi miliyoŋaaji keewɗi, yaawde, haa teeŋti to bannge kattanɗe hiisa. Ɗuum maa wakloy Jangde Luggere (Deep Learning), waɗde yuumta, yeru, e ekkingol ƴoƴre tafaande ɓurnnde yaawde kadi.

Selliwal e wiiño guurmooɓtewo (biomoléculaire) : yuumta e jaawnugol jiyte safaara neɗɗinaaka, usta no feewi ƴeewndooji ɗi katojinaani, yuumtina tijjo ñabbuuli.

To bannge kisal limrewal e piɓiwal : ɓalliwal ñilliwal maa aaɓnu cosgol cerɗi jokkondiral (canaux de communication) ɗi corotaako. Hay to bannge yakawre e taariindi e kilimaa eɗum jogii nafoore. ekn. He nder ɓalliwal ñilliwal, pecorel ine waawi taccude heɗɗaawo ngo fotaano waawde taccude he ngonka ngaadoraaka. Addanta ngel noon waawde taccude ngo ko sabu maggel jogaade jikku wempeƴere (onde).

So a werliima haayre he ɓalal, aɗa yenanaa maa nde artu he maa. So haayre ndee heedtirii ma ɗoon e ɗoon oo too bannge ɓalal ngal, maa ɗum haawe no feewi.

He nder ɓalliwal ñilliwal, ndee feeñfeeñre wiyetee ko  “ baɗtal serdu ” (effet tunnel), tee ko ɗuum tigi addani ɗum wiyeede haawniinde, e luutndaade hakkille.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments