mercredi, novembre 26, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalSelliwalNjeenaari Nobel Cafriwal Nehsuwal

Njeenaari Nobel Cafriwal Nehsuwal

Njeenaari Nobel Cafriwal Nehsuwal 2025 rokkaa ko Mari E. Brunkow, Fred J. Ramsedel e Simon Sakaguchi ngam jiytugol maɓɓe ko fayti e daɗndo tulndaramo sawndeewo, ko adii fof noon hol ko woni nii njeenaari nobel ?

Njeenaari Nobel:

Ko njeenaari winndereyankoori, ndi adii fof tottireede ko hitaande 1901, hitaande fof endi tottiree neɗɗo/goomu ɓurɗo naftude aadee ummoraade pente (inventions) makko, kuñte (découvertes) e ɓamte makko ganndinal he fannuuji ceertuɗi. Fenti ndi ko Alfreed Nobel.

Ina woodi njeenaaje jeegom ceertuɗe dokkirteeɗe kala hitaande : Nobel cafriwal (médecine), kemital (chimie), ɓalliwal (physique), coñcewal (littérature), fagguduwal (économie) e jam .

Neɗɗo noon waawaa waɗde hoore mum he fooɗondirooɓe ngel kawgel, ko fannuyankooɓe heɓtinaaɓe, maa leydi, maa nii keɓnooɗo njeenaari ndii tan mbaawi ɗaɓɓude yo kaari jeye he fooɗondirooɓe. So en ƴettii yeru Njeenari Nobel Jam ina waawi waɗde hedde 200 fooɗondirooɓe. Keɓɗo njeenaari ndii rokkete mbuuɗu/galaŋ (médaille), seedanfaagu e ko ina tolnoo e miliyoŋ ooroo.

Yoga e Afriknaaɓe meeɗɓe heɓde ndii njeenaari :

Njeenaari coñcewal :

  • Wole Soyinka (Naajeriyaa, 1986) : afriknaajo gadiiɗo fof heɓde ndii njeenaari he fannu coñce.
  • Nakiib Mafuus (Misra, 1988) : ko o winndiyanke misranaajo.
  • Nadiin Gordimeer (Afrik bannge Worgo, 1991): fentiyanke worgo-afriknaajo.
  • J.M Kootsee (Afrik bannge Worgo, 2003): winndiyanke worgo-afriknaajo.
  • Abdulrassaak Gurnah (Tansaniya, 2021): fentiyanke tansaninaajo.

Njeenaari jam

  • Nelson Manndelaa (Afrik bannge Worgo, 1993): Gardinooɗo leydi Afrik Worgo.
  • Albeer Lutuli (Afrik bannge Worgo, 1960): dawriyanke ceerno nder egliis worgo-afriknaajo.
  • Desmond Tutuu (Afrik bannge Worgo, 1984): hooreejo egliis worgo-afriknaajo.
  • Wanngarii Maatay (Keñaa, 2004): debbo dawriyanke kadi ko koɗkiwo (écologiste) keñanaajo.
  • Njeenaari cafriwal:
    • Makse Teyleer (Afrik bannge Worgo, 1951): tokguurɗiwo (microbiologiste) worgo-afriknaajo.

Hol ko woni yuɓɓo tulndaramo?

Neɗɗo ko wuurnde yuɓɓunde, sañiinde he terɗe keewɗe, jogiiɗo ko wayi no juuɗe, koyɗe, hoore ekn, kono kadi terɗe ndernderiiji, ko wayi no ɓernde, heeñere, bumsuɗe ekn. Kono tesko, ina woodi juɓɓe mawɗe tammbiiɗe nguurndam neɗɗo oo. So a nanii juɓɓe noon, ɗum firti ko dental terɗe gollodtooɗe he mbaydi njuɓɓundi ngam waɗde gollal keeringal, yeru foofde. Jooni noon yuɓɓo tulndaramo jeyaa ko he juɓɓe neɗɗo teeŋtuɗe, ngati ko kanngo woni yuɓɓo haɓtorngo kala bone keɓtotooɗe neɗɗo oo, gila e rafiiji bonɗi, haa e mborosaaji naatooji he ɓanndu neɗɗo.Ɓanndu neɗɗo ina jogii kaɓtorɗe haa keewi, gila e terɗe, ɓiɗle, ndeelam, ko denndaangal ɗeen geɗe kaɓtorɗe mbiyetee yuɓɓo tulndaramo. Nguru ɓanndu huurndu aadee ina faloo geɗe keewɗe, haɗa ɗum naatde nder aadee, waɗde nguru aadee limtetee ko he kaɓtorɗe aadee. Gonɗi e tuutaaɗe fof ina limtee e kaɓtorɗe aadee. Kono kadi, ina he nder ɓanndu neɗɗo ɓiɗle dinngotooɗe boneeji naatooji toon ngam helde ɗum haa ɗigga, rufoya ɗum, ngam ɗum waasa torlude aadee. Ɗoo noon eɗen teeŋtina ɓiɗle kaɓtorɗe ɗee, ngati ɗe mbaɗi ko eddaaji, kadi golle majje ina ceerti, golle ɗee ko ko peccaa, ɓiɗnde kala ina jogii ko nafata.

Ƴellito yuɓɓo tulndaramo:

Yuɓɓo aadee haɓtorgo mahii ko he tawton (facteurs) ndokkowon tulndaram njattiwam (immunité innée) e tulndaram paggaɗam (immunité acquise), ngo ƴellitiima ngam ɓeydaade heertaade, ɓeydaade jiiɓaade, ɓeydaade doolnude, ɓeydaade yuɓɓude. Ina jeyaa e golle teeŋtuɗe ɗe yuɓɓo tulndaramo aadee waɗata : falaade piɗooje (infectants) e haɓaade ngeɗon ngoɗkon ngaranon (étrangers), seerndude jeyi (soi) e ngaranon (non-soi) kadi e ɗowde jaabtuwi deenooji ɓanndu e ballal danɗe (leucocytes). So golle tulndaram telɓii sabu ñawu walla ko nanndi heen, ina haɓtoo yeñluute jeyi (antigènes du soi) saaboo ñawuuji haɓto-ɓanndu (auto-immun) walla natta waawde falaade piɗanɗe. Ɗum yiɗi wiyde ko so jaayye heptiima yuɓɓo tulndaramo, engo waawi nattude waawde seerndude ko jeyaa e ɓanndu e ko jeyaaka heen, waɗde ndeen engo waawi yande he ko jeyaa he ɓanndu ngo bonna ɗum, ɗum noon wontoyta « ɗaɗi ngontii buruuti ».

Njeenaari Nobel he Cafriwal & Nehsuwal 2025 ina rutta teddungal kuñtugol ɓiɗle keeljame T ɗowooje :

Tottaaɓe njeenaari ndii kuñtii hol no yuɓɓo tulndaramo (yt) ɗowirtee (yiilirtee),  yt ko maa yiilee, so ɗuum alaa engo waawi yande he terɗe men ngo bonna ɗe (ko nguu ñawu wiyetee haɓto-ɓanndu, ngati yt maa haɓtoto ɓanndu maa), kuñtal maɓɓe ngal ina feññina hattan tulndaram sawndeewo surde yt e bonnude ɓanndu joomum. Hawɓe ɓee njiytii jiiloowo yt oo, woni ɓiɗle T ɗowooje. Ngal kuñtal noon maa battin he ƴellitgol safaara reɓɓiɗle e ñabbuuli haɓto-ɓanndu.

Haaruuna Soh (Goomu Fulo e Wiɗto)

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Kaalden Goonga

Wolde Fanay

Recent Comments