Mborosaaji paawngal ɓowɗi ko nay, holi kañji ?
- Paawngal kiisngal « plasmodium falciparum »
- Paawngal jontanɗe »plasmodium malariae »
- Paawngal duumingal « plasmodium vivax »
- Paawngal nayaɓiiwal »plasmodium ovale »
Paawngal kiisngal, ɓurngal bonde ngal ko ngal paawngal bonngal sibu angal wara. Peeñgol maggal ko e balɗe sappo e ɗiɗi. Mborosaaji paawngal ɓowɗi mbiltata ko e nder biige ƴiiƴam mboɗejam. Eɗi mbilta e nder kette heeñere. Ɗoo, joom mum ina waawi faawngude tawa fiɗaaka ɓowɗi ñawɗi. So paawngal ngal bontii ina adda ustam ƴiiƴam sabu ko ɓuri heewde e biige ƴiiƴam mboɗejam ɗam ko ko maayi, sabu pusat. Eɗi ngadda rafi poofnugol terɗe ɓalndu, adda e ngaanndi rafi henndu, Pulaar wiyata ŋahe ngaanndi «ŋakko henndu ngaanndi ». Ina adda kadi paawngal ngaanndi (neuro-palu), joom mum huylitee waɗta haalde njanana, wulla, sinña, gergerta, won heen sahaaji wona e fettaade, wiyee wonde ko “naattaaɗo”.
En mbiyiino to dow too wonde ɓowɗi ina mbaawi wiltude nder heeñere joom mum, faawnga tawa fiɗaaka ɓowɗi. “Ngaal paawngal wiyetee ko paawngal heeñere piltoongal (fièvre viscérale évolutive)”. Paawngal heeñere piltoongal ina adda ɓuutdi heeñere, ina adda kadi ɓuutdi ɗaamol. Ɗidi fof ina mbaawi ɓuutde wona ɓuutdi heeñ-ɗaamol. Ina adda kadi edda ɓurɗo bonde ina wiyee : paawngal haaɗ-haaɗoonde heeñere mo biige boɗeeje, mo coofol.
Sifaa paawngal ngal ko hono nii : paawngal ñalawma gadano; paawngal ñalawma ɗiɗmo, ɓernde ƴeefoore, tuure, hoore muusoore, tampere, ƴakku, muus jokkɗrde.
Paawngal jontande (plasmodium malariae) : Peeñgol paawngal ngal ko e jonte tati. So ngal fuɗɗiima e nder oo ɗoo nalawma, ngal artoyta ko nalawma tataɓo. Ko ngal paawngal ngal bonaani etee ngal warataa.
Paawngal duumingal (plasmodium vivax) : Peeñgol maggal ko ñalawma gadano; ngal artoya e ñalawma tataɓo. Omo leela feeñde sabu omo waɗa balɗe sappo e joy, heen sahaaji nii omo waɗa lebbi jeenay. Mboros oo yaltata ɓalndu ko e nder duuɓi ɗiɗi.
Paawngal nayaɓiiwal (plasmodium ovale) : E ngal woodi e Afrik; ngal alaa hiisa, ngal warataa. Eddaaji walla fannuuji ɓowɗi ko nay -bowdi jarooji ƴiiƴam neɗɗо -ɓowɗi jarooji ƴiiƴam jawdi – ɓowɗi gonɗi boowal e ladde, – ɓowɗi gonɗi e nder cuuɗi.
Hol no ɓowɗi mbiltirta ? Eɗi cokli : – ƴiiƴam; – ndiyam;- nguleeki ; jine ; catallaaji ɗii mbawtaaka ekn.
Hol no ndeentorto-ɗen ? : Ngam añde hoto ɗi njarde ƴiiƴam men, kuutoro-ɗen fabiyoŋaaji cuuwaaɗi.Ndeento-ɗen diƴƴe debbintooɗe e nder galleeji walla e mbeddaaji ; calo-ɗen catallaaji ɗii mbawtaaka. Ndufen kala kurjutu to woɗɗi, etee, so en ndañii, nduppen ɗi.
Hol no cafrorto-ɗen ? So en tinii maale jontinooje, tiindo-ɗen to safrirde. Ko safrooɓe nganndi ko mbaɗanta en haa cellen.
Sammba Gata Bah, hooreejo catal Kayhayɗi
Biige: globules : Yiyti jontinooje ko ganndo gooto ina wiyee Lavéran, to wuro wiyeteengo Constantinople, to Alaseri


