Tawaaɓe ñalawma jaltugol deftere jime pulaar

Kollitgol deftere jime pulaar

En puɗɗoriima innde Geno, gooto mo senaare woodani, kisɗo, kisnuɗo, kisnoowo, mo kisal alaa gaagaa mum, toowɗo toownuɗo kala ko toowi, tedduɗo, teddinɗo kala ko teddi, mo fittaandu e arsuko tagoore ngoni...
Kaalden Goonga

Kaalden Goonga : gosoraaɗo seerataa e laawde

Gosoraaɗo seerataa e laawde. Ko noon ne  kadi, ciiñiraaɗo seerataa e liyaade. Nduu lewru wiyateendu suwee, hawritndu e taaske, ko lewru teskinndu e nder leydi Muritani. Sabu ko noogaas e jeenay mayru...

Caɗeele gollotooɓe cellal to opitaal Kayhayɗi

Jokkondiral Fooyre Ɓamtaare e Huley Bah, jiiloowo Senndikaa Ngenndi Cellal Renndo to Gorgol, gollotooɗo to opitaal Kahayɗi. Jokkondiral ngal waɗi ko caggal caggal joɗnde nde yoga e gollotooɓe e...

Wuubiliiru Naange moolanaandu wuttii

Aljumaa 10 duujal (mee) 2024, jaayɗe mawɗe winndere ndee kala piniri ko tiitoonde mawnde : « ko wayri yiyeede gila 2003, wuubiliiru naange semmbundu fuɗɗiima yettaade Leydi jamma aljumaa ».
Aurores boréales - ñilke ndoogu

Ñilke ndoogu

To leydi Norwees, hakkunde maayirɗe settaambar (silto) e maayirɗe mars (seeɗto), jamma jofata ko gila kikiiɗe, wona heen haa beetawe mum janngo. Oon sahaa, ñilke ndoogu ine keewi yiyeede he asamaan. Leydi...
JIbi Umar Mbooc

Hoodere Pulaar, Jibu Umar Mbooc

Jibi Umar Mbooc Jibi Umar Mbooc ruttiima he joomi mum ko ñalnde hoore-biir, 27 lewru mee 2024, he wuro men Nuwaasoot, laamorgo Muritani. O wirnaa wuro makko Sahre-Ndoogu...
Natal ƴoƴre tafaande

Daartol daɓɓol Ƴoƴre tafaande (ñemmbaande)

(Woni ɗoo ko winndannde nde Fooyre Ɓamtaare ƴoogani on he Internet) Ƴoƴre tafaande (ƳT) ko fannu gaddanoowo masiŋaaji waawde ñemtinde ƴoƴre neɗɗo. Omo addana ordinateruuji waɗde kiisorɗe e miijoraade...
Motoor kelki gaaluwe

Siin jogori idaade yahde Mbaañ

Siin ine ɗaminii idaade yahde Mbaañ sabu ngalɗoo ciiñtal garowal : ɓe peewnii jaaɓtirgal gaaluwal (réacteur nucléaire) lirotoongal. Siin ine yakorii so kuutoriima ngal he laaɗe weeyo, maa hattan idaade yettaade Mbaañ (Mars),...

Geɗal pulaaku e kaɓɓondiral leƴƴi

Subaka 24 colte (feebiriye) 2024, yeewtere patamlamere yuɓɓinaama Bamako ngam siftorde e mawninde Sammba Siidibe mo Rajo Mali. Yeewtere ndee waɗi ko « Laamorde Pinal» (Palais de la culture) Aamadu Hampaate Bah, daande...
Ɓesngu Mammadu Demmba Sih heɓii coktirɗe coktirɗe hoɗorde mum

Ɓesngu Mammadu Demmba Sih heɓii coktirɗe hoɗorde mum

Ñalnde aset 11 duujal 2024, ɓesngu Mammadu Demmba Sih (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, haarna mo aljanna) heɓii coktirɗe hoɗorde mum hesere. Ɗuum waɗi ko to Madiina Sheex Umar, to PK...

Guubiliiji naange e ƴoƴre tafaande

Ƴoƴre tafaande ine haalee no feewi he ɗii sahaaji. Ɗum noon haawnaaki annduɓe kuutoroo nde he geɗe weeyiwal. Nasa ine ummanii tafde ƴoƴre faatunde e guubiliiji Naange. Faandaare ndee ko sosde tippudi...
Eybino buɓɓondiral Leydi - Ngaawe- e Haayre weeyo

Apophis (apofis) darnga haaytii daraade 2036

Haala haayre Apofis, lollirnde « Dieu du Chaos  » (Geno boomaare), artii kadi. So oɗon ciftora, haala mayre haalanooma no feewi nde nde yiytaa e hitaande 2004 ndee. Addannoo nde darjude, ko hulnoode...