Koorka : Ɓure sullagol (Wayraade)

Musiɓɓe julɓe tedduɓe,
Hiɗen yewta ɗoo seeɗa e ɓure sullagol (wayraade) e nduu lewru koorka (suumayee), tippude e Maakuuji Ɓurnaaɗo Muhammadu (yo O his).

Wata mo accitu sullagol ngol :
Eggaama e Jaabir Ibn Abdillah (yo Alla wele mo), Annabiijo Alla on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki: “ Kala on faalaaɗo hoorude, yo o sugulor goɗɗum ».

Jeewte Farayse to tele Muritani

En mbiyiino, e tonngoode 103 Fooyre Ɓamtaare (oktoobar 2012), “haa dañee, jeewte e ɗemngal Farayse to tele Muritani.” Ñalnde aljumaa 7 settaambar 2012 wonnoo, tele Muritani fuɗɗunoo huunde hesere, walla kam wayrunoonde waɗde, so yeewtere e nder ɗemngal Farayse hakkunde jagge politik ɗiɗi, Muhammed Yahyaa wul Horma, cukko hooreejo UPR (parti laamu) e Gurmo Abdul Loh, jaggal UFP... 

Misiide eggirii dot net (.net)

Musiɓɓe tedduɓe,
Janngooɓe Misiide,
No men fodirnoo on non fii sooditangol lowre men Misiide nden innɗe domen lolluɗe ɗen,  haray fuɗɗike laataade, ko teddungal e mon en eggirii dot net taho haa njuɓɓudi ndin timma, hertoren dot com on kadi e innde lowre nden.
Gila ɗoo haa yeeso, on ɗaɓɓitiray men ndee jokkorde ɗoo : www.misiide.net
Miɗen jokki golle fii hertoragol ɗeya innɗe domen kadi e innde Misiide.

Sans titre-1.jpg

Pour une nouvelle approche de la morphologie nominale du pulaar

Le cas de l’affixe de classe O
En pulaar, la répartition d’allomorphes dans le système classificatoire de la langue, telle qu’elle est généralement admise par les études actuelles en peul, permet de distinguer, pour l’affixe de classe O, jusqu’à cinq formes de variantes de morphème de classe suivantes : o, wo, jo, ko, ɗo. Ces dernières, considérées dans le cadre de la 

Mali : Nanondiral jam to Wagadugu

Ñalnde 18 abiriil 2013 to Wagadugu, dowla Mali e jooɓnaaɗo konngol mum kolonel Muusaa Siŋkoo Kulibali; siifondiri e murtuɓe tuwareg en e gardagol Bilaal Ag Aseriif  e Algabaa Ag Intalla nanondiral ngam artirde jam e nder leydi Mali, ɗum fof e dow gardagol hooreejo leydi Burkina Fasoo, hono Belees Kompaawore.  

So eɗen ciftora noon, ina wayi no murtuɓe tuwareg en umminiino fiyannde e maayirɗe

Gartal FLAM

 

Fedde FLAM ina anniyii artude e leydi hee caggal duuɓi 30 waɗi caggal leydi ɗii. Fedde ndee habriino ɗum ko ina wona jooni duuɓi tati, ina wayi no, jooni, ɓe njaaɓanii tigi-rigi gartal ngal. Ɓe nelii ɗoo sete, tawi ardii ɗum ko Ibraahiima Mifoo Soh, cukko hooreejo fedde ndee.

Farayse : koorka fuɗɗotoo ko ñalnde 9 sulyee

Gila dawaa dawi, juulɓe, hade mum en hoorde lewru koorka, maa njiya tawo lewru. So ina njuula koorka kadi, ko maa njiya lewru, walla koora balɗe 30. Juulɓe wonɓe leydi Farayse, puɗɗotoo hoorde hikka ko ñalnde 9 sulyee, ɓe njuula koorka ñalnde 9 ut. Hankadi, ɓe coklaani ƴeewde lewru ngam anndude nde koorka fuɗɗotoo e nde joofata.

Rokki oo kabaaru ko Diiso Farayseewo diine Lislaam. Ɗumɗoo noon ko huunde hesere e nder leydi Farayse.

Marde ɗemɗe 20 ina yahra e 17 hitaande !

Cukalel laaɓa juuɗe walla kerjemmuyon? Caggal cukalon iirtowon geɗe kammu (Ibata) e cukalon peewnowon ƴeewndorɗe cellal ( Jack Andraka), jooni kadi ko cukalon kaalowon ɗemɗe keewɗe, e njiytowon peeje juumtuɗe lawƴirɗe geec e njiytowon safaara nguɗu.

Cukalel gadanel ngel, biyeteengel Tim Doner, jahrowel e duuɓi 17 fat, jeyangel to New-York, ina mari ɗemɗe 20. Ɗum jaggii annduɓe kaawis, haa mbiyi «ko maggel koo ina foti sunneede ». 

Julaaɓe dorog to galle laamorɗo

Jaaynde wiyeteende Alakhbar.info, saaktunoonde ‘’yeewtere hakkunde Abdel Asiis e saaysaaye Iraknaajo’’, bayyinii kadi, ñalnde alarba 15 mee 2013, winndannde ɗo wiyaa wonde hooreejo leydi ndii bismiima to galle laamorɗo too, gayi ɓuji njulaagu dorog. Gooto e ɓeen nii, jeyaa ko yimɓe ɓe Interpol (fedde adunaare haɓotoonde bonanndeeji) yiylotoo hannde. Heen gooto kadi, ko ñaawoore Muritani yiylotoo ɗum. 

Alakhbar wiyi ɓe keɓii naatde leydi men ndii e cili keewɗi ngam tawtoreede batuuji keewɗi rewo-malinaaɓe njuɓɓintunoo e Muritani

Sankaare Ibraahiima Demmba : Ceedtagol Jibi Mbooc

Caggal yettude Alla e juulɗe e mo Alla suɓii e nder winndere hee Muhammadu ɓiy Abdullillaahi. Ko e nder sunaare e jaɓde Alla joom baawɗe. Eɗen etoo haalde e oo musiɗɗo jahɗo ɗaldi en yeeweende. Oon woni Ibraahiima Demmba Ayse Bah ganndiraaɗo Sori, hay so tawii noon, haaldude geɗe makko wonaa huunde weeɓnde. Kono, sabu ganndal e korsa men e makko, alaa e sago eto-ɗen haalde heen ko nganndu-ɗen to bannge jibinannde, jikku, ganndal makko, jotondiral, golle e to enɗam.

Ibraahiima Demmba Bah wayniima, ganndal suuɗiima

Baasal mawngal wonande Muritani e fulɓe? Holi ɗuum? Ɗuum kay ko mbayniigu Ibraahiima Demmba Bah ganndiraaɗo BID. BID ruttii e joom mum  ko ñalnde oo aset 15 suwee 2013. Wonande annduɓe mo, ko lekki mawki yani ɗoo. Waɗi noon ko Ibraahiima Demmba Bah ko ganndo, ko neɗɗo ceeɓɗo hakkille, juumtuɗo, cuusɗo, koosɗo, nuunɗuɗo wonnoo.
Ibraahiima Demmba Bah ko ngenndiyanke, jiɗɗo Pulaar, daraninooɗo Pulaar. O fuɗɗii jannginde Pulaar ko gila omo woni sanɗa to leydi Farayse, caggal ɗuum, nde o arti ɗoo e leydi makko, o woni ceerno duɗal Toowngal Pulaar Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani udditnoo ɗoo e Nuwaasoot e hitaande 1979. 

Woote : goonga walla gubbe

 

Miijo makko ko sosde goomu diisnondiral njaajngu hakkunde laamu nguu e luulndo ngoo, ngam yeewtidde e faamonidrde e toɓɓe luurdaaɗe ɗee. Ina wiyee o wiyii omo “heɓii e yaajtinde CENI, ngam heƴnude heen luulndo ngoo”. Mesawuud ɗaɓɓiri mo jaabawol binndangol… E miijo heewɓe, ɗumɗoo firti tan ko Abdel Asiis jaɓaani feere Masawuud ndee…