Weltaare ronii caɗeele, jaleeɗe ndonii kulol

Caggal weytaare e weltaare , Geno Joom am yeɗii coftal e pellital winndude faade e Fooyre Ɓamtaare, jaaynde pinal e kumpital ngeɗu wiyooɓe mbiyi-mi. Ina laaɓi, sinno wonaano geno e ndee jaaynde, mi woondii heewɓe e wiyooɓe mbiyi-mi en haame waratno ɗum en ! Ɓeen ɓe njanngataa, njanngataa Farayse. Mi jaarii Geno, mi jaarii on no feewi e darnde mon, jaambaraagal mon, e yiɗde mon jahrugol yeeso ɓesngu nguu.

Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum ?

Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum? Luural alaa, hay gooto yiɗaa humpitaade ɗum. Ɗuum ina goongɗi wonande Lamin Manngaan (baraaɗo to Magaama), ina goongɗi wonande Raja mintu Weys wul Esyadi (piɗanooɗo kural), e wonande Muhammed wul Abdel Asiis.

Gidiiɗo limteede oo alaa ko waawi haalande en heen, sibu o yahdii e oon sirlu nder yanaande makko. Ɗiɗo heddiiɓe ɓee, won ko mbaawi seedtaade heen.

Dowla Moritani : hol jooɗiiɗo e jappeere ndee hannde ?

Ko ɗum naamnal ngal suwaa tawo dañde jaabawol. Sabu gila mawɗo leydi ndii fellaa ñande 13 oktoobar « sara nokku biyeteeɗo Tweyla, kure ummoriiɗe e konu Moritani halfinaaɓe ndeenka e kisal leydi », abiyoŋ arani mo subaka alet 14 oktoobar joƴƴinoyi mo to leydi Farayse to opitaal konunkeeɓe to PERCY, alaa ko heɓaa ko laaɓti tawo, sabu ɓee ina mbiya « gaañnannde makko nde ina fuuyi e tee jooni o arta, o jooɗtoo e jappeere makko, nde o meeɗaa ummaade nii sabu to o lelii to opitaal too, ko kaŋko ɗowata leydi ndii » ;

Gaañannde hooreejo leydi : “ Juumre walla jamfa? ”

“En keɓii kabaaru wonde hooreejo leydi, hono Muhammed wul Abdel Asiis, nawaama opitaal koninkooɓe Nuwaasoot. Nokkuuji keewɗi kabrii ɗum. Laabi paaɗi oon opitaal kala uddaama. Won sirranɓe en wonde won felluɓe hooreejo leydi oo e reenooɓe mum tawi ina ngummitii ‘ngesa’ mum. E ooɗoo sahaa en nganndaa ɗo gaañanɗe ɗee tolnii. Won kabaruuji ummorii en to opitaal too, wonde ko mawɗo leydi oo tellini hoore mum e oto, tawi hay gooto wallaani ɗum”.

Waadere tuundi …

Kadi ! Juulɓe laawiima goɗngol. Caggal nde diine maɓɓe seyfitaa goɗngol. Ina jeyaa e wifooɓe jayngol ngol, kerecee en seɓɓitiiɓe ko wayi no oon jaasɗo biyeteeɗo Terry Jones, jeyaaɗo to Florid, to Amerik, oon duppunooɗo Ɓuraana yimɓe fof ina ndaara.

Haa hannde ko yiɗde sekonoraade juulɓe walla ko jaasre maɓɓe tan tolnii ɗoon ?

Laamu Muritani e paasuuji Makka

Hitaande kala, laamu Muritani ina rokka huunde e gollotooɓe mum paasuuji Hajju. Ministeer kala heewi toɗɗaade yimɓe mum fotɓe rokkeede ɗiin biyeeji. Wonaa ɗoon woni caɗeele ɗee. Caɗeele walla kaawis oo ko ɓurondiral mawngal hakkunde nokkuuji ɗii. Yeru, galle laamorɗo oo (persidaas) ina jogii fotde capanɗe jeegom (60) biyee tawi gollotooɓe mum fof ɓuraani teemedde tato (300),

Ahmeduu wul Abdalla : Muritani e tonndu mbaangu

“Weleede e metteede kala, Muritani woni ko e tonndu mbaangu. Ko kewi Jabali koo ko e ndiin njoɓdi jeyaa.”
E nder yeewtere nde o waɗdi e lowre internet wiyeteende Kassataya.com, Ahmedu wul Abdallaahi, gonnooɗo nulaaɗo keeriiɗo Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Somaali, gardiiɗo hannde ‘Centre 4S’, wiyi wonde, Muritani hannde, « weleede e metteede kala, ko ko jiñii e iiñcuru ».

Haa dañee ! Jeewte Farayse e Tele Muritani !

Ñalnde aljumaa 7 settaambar 2012 wonnoo, tele Muritani waɗi ko meeɗaa walla ko wayri waɗde, so yeewtere e nder ɗemngal Farayse hakkunde jagge politik ɗiɗi, Muhammed Yahyaa wul Horma, cukko hooreejo UPR (parti laamu) e Gurmo Abdul Loh, jaggal UFP. Yuɓɓini yeewtere ndee no haanirta nii ko jaaynoowo biyeteeɗo Yeddaali Faal. Yeewtooɓe ɓee kadi, njeewtii tigi ; ɗum firti ko wonaani yeewtere coppondiral,

Filmo bonnitoowo Lislaam : Faalkisaade naskaaɓe?

E ooɗoo yonta internet, ɗo neɗɗo waawi winndude, bayyina ko welaa, yimɓe ina poti anndude hol ko jari jaabaade e hol ko jaraani jaabaade. Haa teeŋti noon kadi so tawii ummorii ko yimɓe ɓe ngañgu mum en e juulɓe seedtini. Ɗum noon, ina gasa, ñalnde fof neɗɗo yiya ko yiɗaa yiyde, walla nana ko yiɗaa nande ina haalee e diine mum. Ɗuum noon ina toɗɗii juulɓe, e heeferɓe fof, hay diine gooto daɗataa heen.

Saaysayeeɓe waaɓe no Salmaan Rishdi e woɗɓe ina keewi hannde. So on nooynaaki won ɗeen e golle ɓe mbaɗata yiɗde tuufaade on, ñalnde kala ma on ceppu, ñalnde kala maa wood gaañiiɓe e maayɓe…

Faamamuya “dow ” e “ les ”

Hol to dow heedti e aduna hee, to les woni?

Kooyniiɗo fof wiya “dow”, ndaarɗo hedde kosɗe mum (koyɗe mum) fof wiya les.
Ɗee geɗe fof pawii tan ko e ngonka e nokku. Alaa fof ko woni heen goonga tigi rigi, (tigtigi), alaa fof ko woni heen goonga mo yeddotaako, timmuɗo mo alaa to fawii.

Huunde ena waawi wonde les, wona dow tawa woni ko ɗo gootel. Fawii tan ko e ndaaroowo oo: gonɗo dow huɓeere, ma wiy lampa ko les woni ena seŋii e mbildi. Gonɗo les mbildi ndii wiyata lampa kaa ko dow

Hay gommbal ɓe palaani heen ! (2)

Ɓeen, ko holi ɓeen? Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Ooɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyoŋaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yoo njaaynu e nder leydi Moritani. Caggal lebbi tati ko oon telewisiyoŋ fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, ɓeen jom ngaluuji en (ɓurɓe heen doolnude ɓee, ko koreeji mawɗo leydi ndii) ndartini juuɗe mum en, natti rokkude telewisiyoŋ oo 

Leñol

Helmere leñol ndee ena heewi firooji:

Won wiyɓe : Leñol ko denndaangal yimɓe jiiduɓe asli e asko, pinal, daartol,  diine, dawrugol e edda nguru ɓanndu. Eɓe mbaawi wonde e leydi ngootiri walla e nokku gooto, eɓe mbaawi kadi, haa hannde, saraade e leyɗeele keewɗe walla e nokkuuji keewɗi, yeru: Leñol Fulɓe.
Won yahruɓe: Leñol ko denndaangal yimɓe wuurduɓe e leydi ngootiri tawi eɓe ndenndi pinal walla aada walla haa hannde tawi ko ɓe naŋtodiiɓe, kamɓe kala, e ginol njuɓɓudi laamu gootol.