Kaaldigal ngenndi Muritani

Kaaldigal / diisnondiral : Mbar loggitiima ?

Caggal ko ina tolnoo e lebbi ɗiɗi jaj-jajtingol, luulndo e waalaare laamu pellitii haŋkadi fuɗɗaade kaaldigal ngal ɓe nanondirnoo ko ina ɓura jooni hitaande. Ina jeyanoo e ko saabinoo ngol liiltugol, luulndo...
Jiytal mawngal waɗaama he ɗee balɗe, paatungal e cellal

Porostaat : jiytal jaakoraangal

Jiytal mawngal waɗaama he ɗee balɗe, paatungal e cellal, ngal huunde e annduɓe kiisii ko waklitere. Annduɓe njiytii mbaktu (bakteri) jotondirngu e nguɗu (kaaseer) porostaat. Oo kabaaru ummorii ko e jaaynde Le...
Heblo jaayndiyankooɓe

Heblo Jaayndiyankooɓe ngam kuutoragol moƴƴol Lay-layti renndo

Gila laylayti renndo ngari, ene naɗti seerndude Jayndiyankooɓe e « aayniyankooɓe ». Kala koccuɗo kabaaru, ko o waawi wonde fof, e no o waawi siforaade fof, aaynoto, sara e aduna. Waɗa heen kulɓinooji, waɗa...
Ñoggannde Sio Hiisiwo, caltiwo, kiɓɓiwo

Hollitirde ÑOGGANNDE SILO HIISIWO

Caggal « Binndanɗe Hiisiyankooje » e « Gannde Hiisiwe », ndeeɗoo deftere woni deftere tataɓere nde Muhammadu Faalil Sih winndi en nder duuɓi joy, faatunde e hiisiwal. Ndeeɗoo « ÑOGGANNDE SILO HIISIWO »...
Diiño ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije

Diiño ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije

OLAN, ko fedde (maa kaɓɓondiral) ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Moritani kala (Organisation pour l’officialisation des langues nationales). Ñalnde 15 seeɗto ( abiriil ) 2022, fedde ndee waɗii diiño yeeso Jaagordu Jaŋde ngenndiire...

Keerol rewo Muritani asooɓe kaŋŋe ngoofnaama

E nder lewru seeɗto (abril) nduu njangu waɗii ceɓtam rewo leydi Muritani, ɗo ndi heerondiri e Ndenndaandi Sahara bannge hirnaange. Laamu leydi Alseri joofiima feɗeendu, tuumi ko Maruk aayni piyanɗe e yimɓe...
Muritaninaaɓe waraaɓe to Mali

Muritaninaaɓe waraaɓe to Mali

Muritani tuumii FAMA (konu Mali) warngooji ɓiɓɓe muritaninaaɓe. Ñalnde 8 mbooy (marsa), laamu Muritani yaltini bayyinaango hollitoowo konu Mali yooɓiima ɓiɓɓe muritaninaaɓe nder wertaango leydi Mali. Ko ndeen laamu...

Janngooɓe jaaɓi-haaɗtirde, gagga mon jiiɓtaama

Dr Hammadi Faalil Sih, hiisiweejo ŋellitiiɗo, arii ittii teppol sanɗaaji yahruɓe hiisiwal. Ɓaawo deftere makko « Binndanɗe hiisankooje » yaltunde 2016, o rewni heen defetere « Diiñorɗe », hannde njeslaare 13 seeɗto...
Hooreejo FBPM he batu diisnondiral fedde ndee

Konngol hooreejo he batu diisnondiral 27 mars 2022

- Hooreeɓe teddungal tedduɓe ; - Bismaaɓe he ndee joɗnde diisnondiral ; - Nulaaɓe Cate, haa teeŋti e ummoriiɓe nder leydi - Terɗe...
Batu diisnondiral FƁPM 27 mars 2022

Batu Diisnondiral FƁPM : Ɓeydude darnde

Ñalnde  alet 27 marsa 2022, Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM), waɗii batu mum diisnondiral ɗo Suudu ganni Nuwaasoot ɗoo. Batu Diisnondiral ko batu potngu jooɗaade hakkunde batuuji ɗiɗi mooɓondiral kala (duuɓi ɗiɗi...
Miijo pelle pinal he eɓɓaande sariya kuccam

Miijo pelle pinal he eɓɓaande “sariya kuccam”

Caggal ñalɗi diisnondiral, yimɓe cabbinoo ko he lelnugol sariya kuccam tippudi nehdi e jaŋde Muritani. Kisa ko ñalnde 8 lewru mars jaagordu jaŋde neldi pelle pinal ɗee eɓɓaande, walla mbiyen winndannde, sifotoonde huunde...
Ñalawma ɗemngal neeniwal

21 colte, ñalawma ɗemngal neeniwal

 Pelle pinal ngenndiije, Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM-ARPRIM), Fedde Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof he Murtani (APROLAWO), mawninii, no keewnoo waɗde hitaande kala nii, Ñalawma...