Amerik hootii

Wolde Afganistaan : Amerik ine woowti ɗum

Jamma 30 jofi 31 ut 2021, hay koninke Amerik gooto waalaani Afganistan. Nii woni, wolde Amerik woɗnde, wolde duuɓi noogaas, joofirii kadi poolgu ɓe Amerik kaɓatnoo, hono talibaa en.  Konu Amerik naatnoo...
Kawgel Hapa e ɗemɗe ngenndiije

Kawgel HAPA : Go’o ɗemɗe ngenndiije ine tawtoree

He lewru mee 2021, HAPA (Ardorde Toownde Jaayɗe ) jokkondiri e pelle pinal ngenndiije ngam habrude ɗum ine anniyii ɓamtude ɗemɗe ngenndiije (FƁPM, AMPLCS e APROLAWO) he nder jaayɗe leydi Ndii.  Caggal ɗuum,...
Almuɓɓe duɗal he Muritani

Bakkaa 2021 : Pinen, weetii !

Njeñtudi daawal gadanal bakkaa 2021 jibinii haala keewka he nder Muritani. He nder 100 kanndidaa kala, ko 8 fat keɓi heen, ko ñoggirtee nii 8%. Mbaaɗen ko no ɓe ciftortaa hay huunde...
Nanondiral Feeralla e Koylal

Nanondiral hakkunde Feerallanaaɓe e diiwaan, e yonaaɓe koppe Ibn Khaldum

Luural jowitiingal e kolongal Koylal hakkunde Feerallanaaɓe e diiwaan, e koppe Ibn Khaldum, dañanaama safaara, sibu, ñalnde 3 ut 2021, fooɗondirtunooɓe kolongal ngal ciifondirii nanondiral gartiroowal leydi ndii e juuɗe joomum en...
Maaɗe tati pelle pine ngenndiije

Teeŋtingol ɗaɓɓaande laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof, kam e naattingol mum en...

Ngam laawɗingol e naattingol timmungol ɗemɗe ngenndiije nder tippudi nehdi e jaŋde MuritaniTuggi 1960 faade hannde, mbayliigaaji jaŋde keewɗi mbaɗaama he Muritani (1959, 1967, 1973, 1979, 1984 e 1999). Kañji kala ko...
puccital naange

Puccital Naange cemmbungal bonnanii yeeɓooɓe fuku bal

Ñalnde aset 3 sulyee 2021, yeeɓatnooɓe nanngondiral fuku bal he kawgel Njeenaari Orop 2021, hakkunde leydi Danemark e Cekoslowaki fof  teskiima  kuppugol tele mum en hedde waktu 19ɓo - 21ɓo he nder...
Guurɗiwal e miijanteeri ƴellito

Guurɗiwal : miijanteeri ƴellito

Eɗen nguddita ɗoo doggol binndanɗe toɗɗiiɗe lowre fattamlamre nder guurɗiwal (hono ganndal nguurndam), wiyateende “miijanteeri ƴellito”, walla, e raɓɓiɗinaade, “ƴellitoyankaagal”. Doge binndanɗe ɗee njubbata ko gila e miijanteeri huuɓnundi daɗɗiindi hannde kala...
Loud-and-Clear-Effective-Language-of-Instruction-Policies-For-Learning-1

Dawruɗi juumtuɗi Ɗemngal janngirgal

Winndannde faatunde he yiyannde politik Banke Moñnjaal « So sukaaɓe ngadoriima tawo jannginireede he nder ɗemngal ngal kaalata, paamata no moƴƴi, ko ndeen ɓe ɓurata faamde, ko ndeen ɓe...

Cemmbinen ndema, mbele kaɓen e heege e baasal

Annduɓe kawrii, « so teddeendi ɓanndu neɗɗo ɓetaama, teemedere kiloo fof, heen cappanɗe jeeɗiɗi ko ndiyam ». Ɗum ene hollira goongɗugol konngol biyngol  «Ko ndiyam woni nguurndam». Ko ɗum saabii, nde weeyo waylii tan...
koronaa

Kanndorɗe KORONAA: « suumorde am ine reena on, cuumorɗe mon ine ndeena mi »...

Leydi Muritani daɗaani e wempeƴere ɗimmere, deɓagol mum yaawii no feewi huuɓtidini e nder wertaango leydi ndii kala. Jaagorgal Cellal leydi ndii e Goomu toppitiingu rewindo koronaa, njaawii daɗɗande ɗum peeje kanndorɗe,...
Willi-Münzenberg-Mitte-mit-James-W.-Ford-links-und-Tiémoko-Garan-Kouyaté

Daarti deƴƴaaɗi : Holi Ceemoko Garang Kuyaate seegunke baraaɗo to Almaañ

He nder jeewte dawrugol Afirik haa teeŋti e mo Hirnaange oo, innde Ceemoko Garang Kuyaate ina yaha ina arta, ɗemɗe ina ndaadtoo. Kono holi gonnooɗo Ceemoko Garang Kuyaate ?
Ñalawma deftere al ɓuraana he pulaar

Ñalawma deftere Al-Quraan he Pulaar

Ñalnde 12 suwee (korse) 2021, e dow gardagol hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani hono Bookara Aamadu Bah, lappol ummoraade Nuwaasoot tawtoraama kewu « Ñalawma Deftere Quraan » Teddunde, firaande he ɗemngal Pulaar e...