Natal Daari annabaabe

Daartol Akanndre Silkarneyni

Geno  wiyi e nder Ɓuraana  mum tedduɗo oo “ ma ɓe naamnde gaa silkarneyni” simoore kahfe, kaawise : 83. Wiyaa kadi, kanko Askanndiri  ko o ɓiy  laamɗo nokku ina wiyee Asɗakhar to Baabil (Babilon) to bannge hirnaange...
Gudde ɓaleeje, trous noirs

Weeyo : Gudde ɓaleeje

Wiyde ina waɗa winndannde faatunde e geɗe ganndal ngal suwaa laaɓtande hay annduɓe ɓurɓe mawnude, ko semmu mawɗo. Ina waawi faamee, ina waawi waasa faameede walla faamnaade (sibu hay sinno ko e...
Une patrouille de militaires français dépasse des troupes hutues rwandaises le 27 juin 1994 près de Gisenyi à l'ouest du Rwanda.

Mumto-leñol Tutsi en to Ruwannda (1)

Ko ñalnde 7 abriil 1994, warngooji mumto-leñol jaayɗi puɗɗinoo to Ruwannda. Ɗiin warngooji ngonaa warngooji sabu wolde, alaa. Ko warngooji juɓɓinaaɗi, keblaaɗi, kuuɓtodinɗi, jaawɗi ; sibu, e nder lebbi jeegom fat, ɗi...
Tabital pulaagu Mali

‘Kawral’ walla ‘Kawre Alsee’?

Fooyre Ɓamtaare ine yaafnoo janngooɓe ɓee, sabu juumre waɗnoonde e ndeeɗoo winndannde e tonngoode 184, sibu  won ko yaltaano e mayre, tuggi 10. haa les. Min timmitinana nde... Toɓɓe ɗe hooreejo...
Infox, fake news, kabaaru fenaande

FAKE NEWS / INFOX / KABAARU FENAANDE

Ujunnaaje ujunnaaje winndannde, nate, wideyooji ina caree ñalnde kala e internet tawi ko kabaruuji ɗi ngoodaani, baɗiraaɗi bonnande yimɓe, walla fuuntude ɗum en haa wooda ko keɓi e mum en ekn. Ko ɗum...
Natal Daari annabaabe

Daartol Siise ɓii Aadama (2) Caggal ɗuum geno itti annoore wonnoonde e makko waɗti ɗum e tiinde ɓiɗɗo oo. Nde yahi haa ɓiɗɗo oo mawni...
Daarti annabaaɓe

Daartol Siise ɓii Aadama

Hono Wahaab bun Man mbahi wiyi : nde baaba Aadama saŋkii ndee, lomtii ɗum ko ɓiyum ina wiyee Siise, ndeen oon ina yahra e duuɓi teemedde nay (400). Ko adii baaba Aadama...
Fulɓe aynaaɓe Mali ina ngondi e jawkal mum en

Fulɓe e dogon en nder iiñcuru Mali : Daartol koɗdigal juutngal dummbungal

Fulɓe e dogon en nder iiñcuru Mali : Daartol koɗdigal juutngal dummbungal E nder nehaande leydi Mali, bannge fuɗnaange diiwaan (diiwal) Mooɓti, ɗo warhoore nde meeɗaa yiyeede waɗi, koɗdigal moƴƴal ina...
Aysata Kan, debbo gidiiɗo wonde jaagorgal e Muritani

Aysata Kan, debbo gidiiɗo wonde jaagorgal e Muritani

Aysata Kan sankiima e beetawe aset 10 ut 2019, ɗoo e Nuwaasoot. E nder ɗuum, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina rennda sunaare e denndaangal ɓesngu Muritani haa teeŋti e ɓesngu makko....
Teeminannde ɗiɗmere kaanankiri Maasina

Teeminannde ɗiɗmere kaanankiri Maasina

Fedde ngam guurtingol Wuro Hamdallaay hormaango ngoo (Association pour la Réhabilitation de la ville Sainte de Hamdallay), sera Mooɓti, yuɓɓinii kawtal manngal e lewru Mbooy (Marsa) 2019 to wuro Bamako ngam wuurtinde...
https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.bluewin.ch%2Ffr%2Finfos%2Fsciences-technique%2Fle-nouvelle-definition-mondiale-du-kilogramme-entre-en-vigueur-253194.html&psig=AOvVaw3CUK4mplkqyfcnjv-jWedT&ust=1587666021215000&source=images&cd=vfe&ved=0CA0QjhxqFwoTCKDqjPLS_OgCFQAAAAAdAAAAABAD

Baylagol tuugorɗe ɓetirɗe

So en mbiyii ɓetirɗe, njiɗ-ɗen haalde ko ko nanndi e meeteer (ɓetirgal hoorewal njuuteendi) ; kiloogaraam (ɓetirgal hoorewal ñiso),  leƴƴannde (ɓetirgal hoorewal sahaa) ; ampeer (ɓetirgal hoorewal yiite/kuuraa) ; kelwin (ɓetirgal hoorewal...
Ñalawma Alamari e Kayhayɗi Ceɗɗaagu laawiima

Ñalawma Alamari e Kayhayɗi Ceɗɗaagu laawiima

Mbeñu Ganna, taaniraaɓe Sammba Mayram Moolo walla taaniraaɓe Balla Jeerel (no subalɓe keewi yanoraade ɓe) njuɓɓinii ñalawma Alamari pattamlamo ñalnde 16 mars 2019 nder Kayhayɗi. Kewu nguu waɗaa ko e teddungal Muusaa Mammadu Abdullaay Bees...