dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalPeeje ballitooje yiytude laawol

Peeje ballitooje yiytude laawol

Eɗen nganndi neɗɗo ina majja, ina majjiree huunde, tawa anndaa ɗo rewata haayiyta laawol. Kadi, neɗɗo ina sokla yahde nokku, tawa anndaa ɗo rewetee. Laaɗe diwooje (abiyoŋaaji), e laaɗe ndiyam, e otooji ina majja, yimɓe ngona e yiylaade ɗum en. Ina aadoranoo huutoraade woon e peeje ganniyankooje. Kono kadi peeje goɗɗe tuugiiɗe e karallaagal yimɓe ina ngoodi e aduna he. Peeje ganniyankooje : huutoraade koode e nder peeje ganniyankooje, eɗen mbaawi limtude huutoraade koode, e ɓuuɓri.

So naange mutii haa jamma naataama, so niɓɓiɗaani haa ɓurti, koode peeñat e asamaan (kammu). Koode so njaltii ene mballita neɗɗo anndude ɗo woni, walla yiytude laawol mum wonande majjuɗo. Fulɓe e ko wonaa ɓeen tan ene keewi naftoraade ngonka woon e koode maantinɗe : e yeru, kala nde ɓe njiyi HOODERE JAAƴRE, eɓe mbaawi anndude jookli nay ɗii fof ɗo keeɗti (jookli ɗi ko funnaange, e hirnaange, e rewo maa saahal, e worgo walla ɓaleeri). Daliilu mum ko Hoodere Jaayre feeñata ko weetndoogo, hollitta ko funnaange. Ina woodi koode goɗɗe : Damal Hajju, Ɗaccuki, Baawngal, Hoodere Wuddu Leydi, ekn.

Damal Hajju : wiyetee noon ko koode nay ɗe darnde mum wayi no damal nii. Ko e majje tuugnetee so jamaa, walla jumaa inea diidee, sabu Damal Hajju maandinta ko funnaange.

Ɗaccuki : Ɗaccuki maandinta ko funnaange rewo, worgo, e funnaange worgo.

Gujjo e Bamngel maa Baawngal :Gujjo e Bamngel ko koode tati deggondirɗe (« bamngel ene ardii, gujjo ene sogga ɗum, joom bamngel en rewi e gujjo mbabba mum »). Eɗe mbiyee Baawngal. Ɗe keedata ko Rewo (Saahal). Eɗe nganndina dumunnaaji. Ɗaccuki e Baawngal ina nganndina dumunnaaji ɗo tolnii. E nder humpito Fulɓe ko ɗaccuki e Baawngal lomlomtondirta : ɗaccuki huroyii (woni yahii, walla nattii yiyeede) waɗata ko balɗe capanɗe nay (40). Ɗaccuki ardata ko e toɓo heewngo. Baawngal ne so arii, ina heewi tawde yimɓe njabbii, gawri ina fuɗa. Fulɓe mbiyi wonde Ɗaccuki wiyata Baawngal ko :  » A yiyaani ƴiiwoole ɗaccunoomi caggal am ɗe ? » Baawngal jaaboo : « Ƴeew ɗe e laaci puccu am ! « .

Junngo ñiiwa : Junngo Ñiiwa ina maandina ndunngu e dabbunde. Hoodere wuddu leydi dow : Hoodere ɓuddu Leydi Dow hollitta ko Rewo (saahal). Ndeeɗoo hoodere ina yiyee e ɗiɗaɓal Feccere Fuku Rewo (Dow).

Huutoraade ɓuuɓri : Ngonka ɓuuɓri ina heewi huutoreede, ina anndina yimɓe ɗo naange heedi e ɗo tolni, ɗo ñalawma yahrata, ɗo waktu yahrata, ɗo jookli ɗi keedti : e yeru, ɓuuɓri huɓeere walla neɗɗo maa lekki, e ko nanndi heen.

Peeje tuugiiɗe e karallaagal yimɓe : busol, GPS : Ina jeyaa e peeje tuugiiɗe e karallaagal yimɓe ko wiyetee Busol, e GPS.

Busol : Busol ko boyetel baɗngel meselal sulɗaan. Meselal sulɗaan ngal huccitta daañaa ko Rewo. Hay so Busol o dimmbinaama no feewi, so o deeƴii tan, mesalal sulɗaande ngal hollitta tan ko Rewo (saahal). Busol ko kaɓirgel newingel, moƴƴel, e kala sahaa : jamma e ñalawma fof poti e kuutoragol mum ; kammu oo waɗde ɗum kaɗooje, walla higgu, neɗɗo ina waawi huutoraade ɗum ngam anndude jookli ɗi to keedi.

Tesko ɗen wonande koode maa busol, so neɗɗo huccitii Rewo (saahal), junngo mum ñaamo heedtata ko funnaange, nano ngo ko hirnaange, caggal mum (keeci mum) ko worgo (ɓaleeri).

GPS : Hannde oo, kaɓirgal ɓurngal newaade ngam wallitde neɗɗo anndude ngonka mum, walla laawol mum wiyetee ko GPS. E ɗemngal engeleere, ɗeeɗoo alkule ko dottannde « Global Positioning System » : ɗum firata e farayse ko  » Système depositionnement mondial » ; e Pulaar eɗen mbaawi wiyde ɗum « Yuɓɓo ngonka winndereyankeewo ». Hebli GPS ko Catal toppitiingal Ndeenka Dowlaaji Dentuɗi Amerik (Département de la Défense des Etats Unis). GPS ina wallita neɗɗo jogiiɗo kaɓirɗe mum anndude e kala sahaa ngonka kala huunde e dow dingiral Leydi. Huunde ndee ene waawi wonde :

  • neɗɗo oo e hoore mum, ngam wallitde mo anndude jookli ɗi, e yiytude laawol makko, e leydi, e maayo, e geec, e weeyo (e saraaji Leydi).
    • laana ndiwoowa (abiyoŋ), laana ndiyam, laana njoorndi, oto, ekon. ƴuɓɓo GPS renndini ko 24 jowitiiɗe ɗe aadee feewni (24 satellites artificiels), taarotooɗe tagofeere Leydi, tawi ngoni ko fotde tolno 20 200 km dow koye men.Hol ko GPS hokkata en ina anndina en ngonka men e Leydi ? (Tommbo ɗee ɗum e winndannde aroore).

Aamadu Umaar Jah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments