Ñalnde 16 sulyee 2009, nde Muhammed wul Abdel Asiis wiyata wonde ko “ wooɓre wootere ” waɗata woote ɗe, yimɓe cikkatnoo tan ko e “ geewu” e ɓakkaade tan o wonnoo. Ñalnde 16, nde o yalti biro woote, o refti heen kadi, hay gooto sikkaano eɗum waawi wonde. E nder kampaañ woote ɗe, yimɓe fof mbiyatnoo ko liɓa-liɓtoo jogori wonde hakkunde makko е Masawuud wul Bulkayri e Ahmed wul Daddaa, ko ɗiɗo e ɓe ɗoo tato njogori yahdude ñalnde 1 ut 2009 ; hay so tawii noon, won miijotonooɓe wonde Eli wul Muhammed Faal ina waawi kam ne jeyeede e arooɓe yeeso. Ko ɗum tagi yimɓe fof njaakorinoo ko maa woote ɗee mbaɗte ñalnde 1 ut, hakkunde ɗiɗo arɓe yeeso ɓee. Ñalnde woote nde, nde yahi haa ñalawma o feccini, Eli wul Muhammed Faal jeertinii wiyi wonde “ nguyka woote ɓurtuka ” ina woodi e woote ɗe. Refti heen ko Ahmed Wejaa, koolaaɗo Jemiil Mansuur kam ne seedtii “ golle ɗe ndewaani laawol ”e woote he teskaama. Ko noon ne wonande Ahmed wul Daddah e fedde wiyeteende “ Assez de coups ɗEtats ”. Ndeen fedde hollitii wonde yimɓe heewɓe winnditinooɓe njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗi, gila e nder leydi he, haa teeŋti noon kadi e caggal mayri ; kaayitaaji woote cifaaɗi njaltii ko adii woote, karte dentitee keewɗe coodaama ekn.. Hay koolaaɗo AJD/MR to Senegaal woytiima wonde ko ɓuri 1 500 neɗɗo njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗe ko wayi no Dental Afrik e pelle goɗɗe neldii ɗo “ yeewooɓe woote ”>, Dental Orop alaa mo neldi sibu mum wiyde wonde daawal ngal ina raɓɓiɗi. Ɓeen yeewooɓe ceedtiima enen fof ko njiy-ɗen ko : woote ɗee mbaɗii e nder deeƴre e nehdi : birooji woote ɗi udditii e waktu potnoo udditde o, kaayitaaji woote ŋakkaani, yonaaɓe kanndidaaji ɗi keɓii seeɗanteeje woote ɗee ekn.
Kono ɓe ɓeydi heen wonde woote ɗe ko laaɓtuɗe, ɗe kollitii ko goonga. Kono mbele neɗɗo ina waawi seedtaade nuunɗal woote tawi alaa ko yiyi so wonaa ñalawma woote ɗe ? Ɗum ko naamnal potngal jaaɓeede, woto ƴeewndagol woote wontude fartaŋŋe banngagol (tourisme) ɓolol. Е woote 2007, ƴeewooɓe Dental Orop mbaɗii ɗo ko ina ɓura lebbi ɗiɗi ko adii woote ɗe, ina ngaddori kaɓirɗe keewɗe : otooji, telefoŋaaji, ordinateeruuji ; ɓe njillii leydi ndii fof, haa e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude, alaa ɗo ɓe keddi : nde ɓe ceedtii laaɓal woote 2007 nde, alaa pawtuɗo heen daande. Wonande kanndidaaji keddiiɗi ɗi, heen njoyo padaani haa Ñaawirde doosɗe goongɗina woote ɗe, ɓe noddii Muhammed Abdel Asiis, ɓe njetii ɗum e poolgu dañi ngu : ɓeen ngoni Haamiidu Baaba Kan, Saaleh Wul Hananna, Ibraahiima Muttaar Saar, Muhammed wul Jemiil el Mansuur e Hammaadi wul Meymu, gidorinooɗo ñiŋde woote ɗe. Kanndidaaji tati, mbiyi wonde paamaani ko kewi ko, ngullitiima to Ñaawirde doosɗe mbele ina ƴeewtoo woote ɗe, ɓeen ngoni : Mesawuud wul Bulkayri, Ahmed wul Daddaa e Eli wul Muhammed Faal.
E wiyde maɓɓe nguyka waɗii ko adii woote ɗe (doggi, kuutoragol ngalu leydi…), tumarankooɓе ngootnaama, ɗereeji woote ɗe ina mbaɗi “ sirlu ” (ndewaani laawol), e miijo maɓɓe ina gasa tawa won ko waɗaa e kaayit woote o, ko ina feeñnina maande gootgol yeeso Muhammed Abdel Asiis, tawa ina muumta kala maande woote waɗaande yeeso kanndidaaji keddiiɗi ɗi, ngalu buur huutoraama, militeeruuji mbaɗii kampaañ, ɗum noon nanondiral Ndakaaru ɗooftaaka ekn… Ɓe ɗaɓɓii e diiso ngo kam e CENI nde ndokkata karalleeɓe njuurnitoo ɗerewol woote ngol.
Kono, Diiso doosɗe goongɗinii njeñtudi woote ɗe ñalnde alkamiisa 23 sulyee 2009, riiwti ngullitaali kanndidaaji tati ɗi. Diiso ngo sahtiima limooje ɗe, ko nii ɗe lelorii : Asiis heɓii 52,47%, Masawuud wul Bulkeyri hebiіi 16,66%, Ahmed wul Daddaa heɓii 13, 46%, Ibraahiima Muttaar Saar (nayaɓo) heɓi ko 4,7%, Muhammed Jemil wul Mansuur dañi 4,48%, Eli wul Muhammed Faal heɓi 3,78%. Hade ɗum, e nder ñalawma alkamiisa o, gardinooɗo CENI, hono Siid’Ahmed wul Dey, tawi demosinii, sibu, e wiyde mum, “to bannge ko feeñi, woote de ina peewi” kono tan, “gullitaali keɓ-mi ɗi ngaddanii kam sikkitaade nuunɗugol woote ɗe”. Ahmed wul Daddaa noddii ɓesngu Muritani “yo salo oo ɗoo kuudetaa to bannge woote”, ummanoo denndaangal mbaydiiji hare demokaraatiyankooji kam hisnude hakke mo jogii to bannge “waawde suɓaade ardotooɓe ɗum en, tawi ko e nder wellitaare e ndimaagu e deeyre”.
Dental Orop kam ne hollitii ina yiɗi anket waɗee ɓayri woodii sikkitiiɓe nguyka ina woodi e woote ɗee : “ takke nguyka woote ɗee ina poti waɗeede wiɗto tuugiingo e laaɓi leydi ndi kam e doosɗe winndereyankooje ”. Ɓe ngoni, e wiyde maɓɓe, ko renndinde kabaruuji ha ɓe ndaña ko laaɓi e ko kewi ko. E ɓe njokki e ƴeewde ko kewata ɗo e yeeso hade maɓɓe rokkude heen miijo. Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-moon hollitii wonde teskiima (nanii) njeñtudi woote ɗee, o daɓɓi e Muritaninaaɓe e hoohooɓe mum nde njokkata kaaldigal hono no wiyraa e Nanondira Ndakaaru nii. O wiyi wonde maa Fedde ngenndiije maa wallit ɓe e ɗuum. Won hooreeɓe leyɗe puɗɗii noddude Asiis ngam mantude ɗum e duwanaade ɗum : idii fof ko laamɗo Maruk, hooreejo Alaseri, rewi heen ko laamɗo Koddiwaar, laamɗo Siiri, laamɗo Yemen, Abdullaay Wad persidaa Senegaal, fof hooreeɓe leyɗe ɗee ceedtanaaka laaɓal e nuunɗal demokaraasi. Heddii ko nduwano-ɗen Muritani jam e kisal, hay so tawii udditanii Afrik damal kuudetaaji e ƴoƴre hesere, no militeer en ndagnirta jamfa laamu.
Jaagorɗo geɗe nderndere, hono Muhammed wul Erseysiim hollitii njeñtudi woote ɗee. O wiyi “ e dow yamiroore Allah, woote 18 sulyee 2009 mbaɗii e nder deeƴre, njahrii no moƴƴi. Miɗo yetta wootnooɓe ɓe kala sabu nehdi mum en e jikkuuji moƴƴi kolliti e kampaañ woote ɗee. Miɗo wiya wonde alaa fof wullitaango keɓ-mi, hay so tawii noon mi tinii kominikee mo kanndidaaji nay njaltini ina kollita heen wonde koolaaki njeñtudi woote ɗee. E fawaade e kaayitaaji kuuɓal jettiiɗi min, miɗo hollita ɗo njeñtudi woote ɗee :

- winndiiɓe : 1265589;
- wootɓe : 817260
- woote niilɗe : 34911
- woote jaambureeje : 4244
- woote tesketeeɗe : 778105
- tolno woote ɗee : 64,58 %
Maamuudu Haaruuna Joop


